Zbog klimatskih promjena velike vrućine i šumski požari postat će sve češći, intenzivniji i duži, što će pogoršati kvalitetu zraka i zdravlje ljudi, upozorio je UN u srijedu. Po novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije, agencije Ujedinjenih naroda, dinamika uzajamnog jačanja zagađenosti i zagrijavanja planeta imat će posljedice na klimu, zbog kojih će patiti milijuni ljudi.
Godišnji bilten UN-a o kvaliteti zraka i klimi posebno ističe utjecaj dima uzrokovanog šumskim požarima u 2021. godini nakon što su, kao i u 2020., vrućina i suša pogoršali širenje šumskih požara na zapadu Sjeverne Amerike i u Sibiru, što je izazvalo znatno povećanje razine finih čestica (PM 2,5) štetnih za zdravlje.
"Prema projekcijama, čak uz slabu emisiju, zagrijavanje planeta uzrokovat će povećanje broja šumskih požara i zagađenost atmosfere koju izazivaju", objasnio je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.
On je u priopćenju naglasio da će ta pojava utjecati na ljudsko zdravlje, ali će jednako tako pogoditi i ekosustave jer zagađivači atmosfere padaju na Zemljinu površinu.
"Promatrali smo taj proces tijekom velikih vrućina koje su pogodile Europu i Kinu ove godine, kada su stabilni atmosferski uvjeti, sunčano vrijeme i slabi vjetrovi pogodovali povećanoj razini zagađivača", rekao je.
Prema promatranjima na planetarnoj razini, tijekom posljednja dva desetljeća ukupna izgorena površina u jednoj godini imala je tendenciju smanjivanja, zahvaljujući manjem broju požara u savani i preriji. No, na kontinentalnoj razini, u nekim regijama zabilježena je tendencija povećavanja, posebno na zapadu Sjeverne Amerike, u Amazoni i Australiji.
Snažni šumski požari izazvali su abnormalno povišene razine PM 2,5 čestica u Sibiru, Kanadi i na zapadu SAD-a u srpnju 2021. godine. U istočnom Sibiru te su koncentracije dosegle razinu koja "nikad dosad nije primijećena", tvrdi Svjetska meteorološka organizacija, uglavnom zbog posebno visokih temperatura i suše.
Ova godina "daje naslutiti što nam donosi budućnosti, jer moramo se bojati novoga povećanja učestalosti, jačine i trajanja valova vrućine", tvrdi Taalas.
To bi moglo još više pogoršati kvalitetu zraka zbog takozvane "klimatske reakcije", odnosno utjecaja klimatskih promjena na povećanje razine ozona na razini tla, na štetu zraka koji udišemo.
Prema projekcijama, na područjima u kojima će se više osjećati ta pojava, a to je većina Azije, živi gotovo četvrtina svjetskoga stanovništva, objasnio je Lorenzo Labrador, zadužen za znanstvena pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji. Klimatske promjene mogle bi, dakle, naškoditi stotinama milijuna ljudi.
S koliko doza se za to treba cijepiti?