Povećanje plaća čelnika zavoda za mirovinsko, zdravstveno osiguranje te posrednika za zapošljavanje resorni ministar Mirando Mrsić objasnio je riječima da će ti ljudi biti “adekvatno valorizirani za posao koji im predstoji”, a veći dio Vlade opravdava jer je taj posao – žestok rez u njihovim kućama. Zavodi upravljaju polovicom proračuna, a njihovi su šefovi dosad imali plaće manje od ministara. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje godišnje se raspodjeljuju 57,2 milijarde kuna, a u njima radi gotovo 5600 službenika.
HZMO ukida 86 šefova
Ministra uprave Arsena Bauka pitali smo misli li da je taj potez socijalno inteligentan.
– Reakcije na taj potez malo su pretjerane. U sklopu usklađivanja plaća čelnika institucija više desetaka čelnika dobilo je manje plaće, a četiri nešto veće. To je prijedlog koji ide u Sabor – istaknuo je i objasnio da će ušteda na plaćama dužnosnika iznositi 20 milijuna kuna. Kao opravdanje je napomenuo da su dosad šefovi zavoda imali manje plaće nego oni koji rade manje od njih.
– Govorimo li o političkim implikacijama, Vlada će za to snositi posljedice, ili dobre ili loše – zatvorio je ministar temu, ali nije odgovorio je li opravdano povećavati plaću kao stimulaciju za posao koji bi ionako morali napraviti.
HZMO se priprema za smanjenje broja šefova i ukupno zaposlenih. Kako kažu u resornom ministarstvu, tijekom 2012. uštedjeli su nešto manje od 50 milijuna kuna, od kojih se gotovo 20 milijuna odnosi na zaposlenike HZMO-a. Ipak slijede novi rezovi, i to u obliku preustroja. Tako će od 186 upravljačkih pozicija ostati samo njih stotinjak, a u četiri godine iz službe će otići 350 ljudi (lani je otišlo 140) pa će se troškovi za zaposlene smanjiti za još 50 milijuna kuna. Postupnim smanjenjem broja umirovljenika koji mirovinu primaju poštom uštedjet će se 10 milijuna kuna, a sličnim uštedama nekoliko dodatnih milijuna. Neslužbeno se najavljuje da će se visokoobrazovanim kadrovima unutar nekih službi podići koeficijent plaće.
HZZO, čijem je šefu najviše povećana plaća, već je počeo reformu sustava kako bi riješio probleme zdravstvenih ustanova poput nejasnog vrednovanja postupaka i usluga, nepriznatih prekoračenja bolničkih limita te nedostataka smjernica za upućivanje pacijenata iz primarne na više razine zdravstvene zaštite. Tako će po novom modelu financiranja bolnice u ovoj godini dobivati zajamčeni i varijabilni dio. Prvi će se sastojati od fiksnog iznosa koji pokriva troškove hladnog pogona ustanove, a drugi dio novca ovisit će o posebno ugovorenim postupcima, plaćanju pacijenata koji ne pripadaju određenoj ustanovi te aktivnostima izvan limita koje će biti utvrđene državnim proračunom. Reforma se odnosi i na financiranje primaraca pa će se tako osim glavarine koja će iznositi oko 60 posto limita liječnici za dodatne prihode morati potruditi. Naime, varijabilni dio svaki će liječnik krojiti sam sebi jer obuhvaća dijagnostičko-terapijske postupke viših razina složenosti, a one pak ovise o ulaganjima u edukaciju i opremu.
HZZ će se reorganizirati i u tom će se zavodu također ukidati šefovske pozicije. Preispitat će se opravdanost nekih podružnica Zavoda, a vjerojatno će se o zaposlenima u nekoliko manjih sredina brinuti jedan tim, a ne više njih. Uvest će se mobilni savjetnici, a mijenjat će se i uredovni dani.
Lokalnim uredima daje se pravo odluke o mnogim pitanjima pa će nestati potreba za dijelom odjela u središnjici HZZ-a, što bi konačno dovelo do ušteda od milijun kuna na plaćama.
Novac iz EU
Potencijal HZZ-a je povlačenje novca iz fondova EU, što već i rade. Naime, lani je HZZ povukao 109 milijuna kuna iz strukturnih fondova pa je zapravo time pokrio polovicu svojih rashoda. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava doznajemo da bi se trebao povećati broj savjetnika u HZZ-u kroz preustroj, a ti će ljudi dobiti i veću plaću. Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah nije dobila povišicu.
Treba imati na umu da su kolektivni ugovori bili na snazi gotovo do kraja godine, kažu u Ministarstvu, pa nije bilo moguće rezati prava zaposlenika. Jedina ravnateljica zavoda kojoj je plaća smanjena je Nada Merkaš, koja vodi Središnji registar osiguranika, poznatiji pod nazivom REGOS. To je mala služba s 41 zaposlenikom, a od ukupno 93 milijuna kuna, koliko su potrošili u 2011., tijekom prošle godine uspjeli su uštedjeti gotovo deset milijuna. U 2012. blago su smanjili troškove zaposlenih, za 200 tisuća kuna, ali na reviziji ugovora s APIS-om uštedjet će se čak 22 milijuna kuna.
>>Pusić brani veće plaće: Pametno je uložiti deset da se dobije tisuću
Stara klika iz Kumrovacke skole jedan drugome namjesta poslove, povecava place I nastavlja prodavati maglu.