Novi znanstveni dokazi: Zašto je važno održavati vlažnost dišnih puteva

U radu “Seasonality of Respiratory Viral Infections”, objavljenom u znanstvenom časopisu The Annual Review of Virology, skupina znanstvenika sa Sveučilišta Yale, Sveučilišta u Zurichu te s Howard Hughes Medical Institute, predvođena dr. Moriyamom, objavila je rezultate  istraživanja koji apostrofiraju značaj prirodnih mehanizama prevencije širenje respiratornih virusa, a među njima i virusa SARS-CoV-2.

Članak podupire rezultate istraživanja ranije objavljenih studija na životinjskim modelima, ali i rezultate kliničkih studija koje ističu da je relativna vlažnost od 50% optimalna za funkcioniranje dišnog sustava u ljudi, ali i zaštitu od virusnih infekcija. Prethodno su Moriyamine kolege sa Sveučilišta Yale utvrdili na životinjskom modelu da niska vlažnost ima trostruki negativni učinak  glede širenja respiratornih virusnih infekcija: onemogućuje regeneraciju specifičnih stanica s trepetljikama, čime se posljedično onemogućuje uklanjanje virusa ili drugih patogena i zaključno – usporava se ili blokira slanje signala inficiranih stanica prema susjednim stanicama o nadolazećoj virusnoj opasnosti.

S druge strane Moriyama sa suradnicima posebno ističe da čimbenici okoliša poput temperature i vlažnosti imaju važnu ulogu u aktivaciji i moduliranju urođene, ali i stečene (adaptivne ili specifične) imunosti.

Prirodne ili anatomske barijere, među kojima je ključna mukozna barijera koja prekriva unutrašnjost usta i nosa, predstavljaju prvu liniju obrane i upravo na to su se posebno fokusirali autori navedenog rada. S druge strane, prilikom “sloma” prve linije obrane aktivira se druga linija obrane (urođena imunost) koju započinju stanice poput makrofaga, koji će molekule virusa ili nekog drugog antigena razgraditi i predočiti T-limfocitima, nakon čega imunosni sustav ulazi u treću liniju obrane (stečena imunost) koja prvenstveno putem T-limfocita (stanična imunost) razvija cijeli sustav “memoriranja dotičnog antigena” te istodobno potiče razvoj “imunološkog pamćenja”  te će pri sljedećem kontaktu s istim antigenom imunosni sustav reagirati brzo i učinkovito. To, naravno, vrijedi za one slučajeve koji ne dovode do drastične promjene antigenske strukture uzročnika. Uz staničnu imunost iznimno je važna i tzv. humoralna imunost vezana uz limfocite B koji su ključni za proizvodnju imunoglobulina, među kojima su IgM, IgG, itd.

VIDEO: Kako s djecom pričati o koronavirusu?

Autori ističu, ako prva linija obrane (prirodne ili anatomske barijere) funkcionira, uspješno se može zaustaviti ili usporiti ulazak virusa u stanicu, čime se učinkovito blokira nastanak infekcije. Potpuno je logično zaključiti da organizam nastoji učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi prirodnim putem onemogućio virusu ili nekoj drugoj stranoj čestici ulazak i širenje infekcije. Najsnažnija prirodna barijera vezana uz dišni sustav jest nosna sluznica čije stanice imaju trepetiljke na površini, a ključna im je uloga vlaženje zraka i odstranjivanje čestica i organizama obloženih sluzi, čime se prevenira invazija donjeg dišnog sustava.

Sluz pak ima golemu važnost u prevenciji respiratornih infekcija jer sadrži niz antimikrobnih tvari poput lizozima te protutijela poput IgA. U sluz se luče i posebni glikoproteini koji se nazivaju mucini, a koji svojom vrlo opsežnom i raznolikom glikozilacijom imitiraju izgled receptora na našim stanicama i tako “varaju” viruse koji se umjesto na stanice vežu na mucine i zajedno sa sluzi bivaju izbačeni iz našeg respiratornog trakta. Do sada je opisan 21 gen odgovoran za sintezu mucina.

U završnoj riječi autori navode da inhalacija suhog zraka dovodi do oštećenja epitelne sluznice dišnog sustava te time znatno utječe na smanjenje odstranjivanje virusa i drugih sadržaja uz pomoć mucina. Autori u preporukama ističu sljedećih šest postupaka važnih za sprečavanje širenja infekcija izazvanih respiratornim virusima: održavanje vlažnosti u prostorijama na razini 40-60 posto, provjetravanje zatvorenih prostora, nošenje zaštitne maske koja dodatno zadržava temperaturu u nosnoj sluznici i potrebnu vlažnost, uzimanje vitamina D koji tipično nedostaje zimi zbog manje izloženosti suncu, dovoljno sna (više od 7 sati sna) te redovito pranje ruku s ciljem prevencije indirektne transmisije.

Video: Večernji TV