Vodeći američki i hrvatski poduzetnici sutra stižu u Zagreb na godišnju konferenciju Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP) “Connecting the Doers: Taking Croatia to the Next Level”. Tijekom tri dana raspravljat će o poslovnom, zdravstvenom i turističkom sektoru u Hrvatskoj i svijetu te predstaviti inspirativne govornike. Prvi dan razgovarat će se o zdravstvenom turizmu, u petak i subotu program je posvećen liderima koji mijenjaju tržište, a posljednji dan panelisti će raspravljati o gaming te zabavnoj i filmskoj industriji. Među govornicima bit će Ivo Stivoric, potpredsjednik kompanije X (bivši Google X), Hrvoje Ćosić (Aircash), Martin Morava (Devot), Nenad Šestan, neuroznanstvenik sa sveučilišta Yale, Charles Bogosta (UPMC).
Više od polovice svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima, čijeg održivog razvoja nema bez pažljivog gospodarenja drvećem i drugim šumskim resursima. Stabla i šume u urbanim područjima žive, naime, u izmijenjenim stanišnim uvjetima, a da bi mogli pružati koristi za gradsko stanovništvo, zahtijevaju multifunkcionalan pristup – posebnu skrb i njegu koju im mogu pružiti magistri inženjeri urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša.
VEZANI ČLANCI:
Sve više štetnika
Smjer je to prijediplomskog i diplomskog studija na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije (FŠDT) Sveučilišta u Zagrebu, koji je kao visokoškolska znanstveno-nastavna ustanova osnovan 1898. godine kao peta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, no taj najmlađi sveučilišni studij na FŠDT-u pokrenut je uvođenjem bolonjskoga procesa studiranja. Stručna edukacija, seminari i radionice, terenska nastava, praćenje trendova u zemlji i svijetu prvostupnike, a poslije i poslijediplomce, osposobljavaju za individualni i timski rad na poslovima šumarske struke u urbanim sredinama, na uređivanju parkova i zelenih površina, zaštiti biljaka, arborikulturi, rasadničarstvu, sjemenarstvu kao i na poslovima vezanim za zaštitu prirode i okoliša (u zaštićenim objektima prirode, suradnji na izradi ekoloških studija utjecaja na okoliš i prostornih planova, integrirano upravljanje okolišem i zakonodavstvom, monitoring okoliša i sl.).
Stoga nije čudno što se urbano šumarstvo danas definira kao umjetnost, znanost i tehnologija gospodarenja drvećem i šumskim resursima unutar urbanih područja, što pozitivno utječe na ekosustav i društvo u cjelini.Na upit posvećuje li se urbanom šumarstvu u nas dovoljno pažnje, primjerice u hrvatskoj metropoli, doc. dr. sc. Andreja Đuka, prodekanica Šumarskog odsjeka, kaže kako su urbane šume sastavni dio zelenih površina Grada Zagreba. Raznovrsnim biljnim i životinjskim sastavom imaju velik utjecaj na zaštitu prirode, kakvoću staništa i očuvanje bioraznolikosti.
– Utječu na regulaciju mikroklime gradskih četvrti, filtriraju lebdeće čestice i smanjuju onečišćenje zraka, ublažavaju udare vjetra, eroziju tla, utječu na smanjenje negativnih učinaka oborinskih voda i ublažavaju razinu buke u gradovima. Koristi koje pružaju urbane šume prepoznate su i u ciljevima održivoga razvoja UN-a iz 2015 godine. Važnost šuma i zelene infrastrukture izrazito je došla do izražaja u vrijeme pandemije – objašnjava naša sugovornica te dodaje kako, u širem smislu, sliku razvoja šumarskog sektora, ali i urbanog šumarstva u budućnosti treba promatrati kroz Europski zeleni plan EU koji najprije kroz Strategiju za bioraznolikost, a zatim i kroz Strategiju za šume potiče povratak prirodi i očuvanje narušenih ekosustava. U nas samo Natura područje obuhvaća 25.956 km2 i pokriva 36,8% kopnenog teritorija, što je velika stvar. No sve je više štetnih organizama koji prijete ozbiljnim ekonomskim i društvenim posljedicama.
– Nažalost, porastom svjetske trgovine sve češće se unose i šire nove vrste štetnika i patogena koji u područjima u kojima nemaju prirodnih neprijatelja mogu izazvati vrlo štetne posljedice. Prioritet je pravovremeno prepoznavanje simptoma bolesti i sprečavanje širenja zaraze uz provođenje karantenskih mjera. U tome važnu ulogu imaju stručnjaci iz područja urbanog šumarstva koji imaju znanja i vještine za prepoznavanje takvih organizama i njihovih simptoma. Također je bitno informirati javnost o njihovoj pojavi, stoga je posebno pohvalno da imamo internetski portal Invazivne strane vrste na kojima se nalazi crna lista invazivnih vrsta kao i upute za dojavu ako ih primijetimo – napominje doc. dr. sc. Đuka.
Voćkarice opet popularne
Prilagodba u gospodarenju urbanim drvenastim nasadima može ići kroz nekoliko važnih mjera poput podržavanja sadnji otpornijih vrsta koje imaju manje zahtjeve za održavanjem i prilagođene su na buduće klimatske prilike. Drugi je način povećanje raznolikosti urbanih drvenastih nasada kako bi se u slučaju pojave novih štetnih organizama izbjeglo njihovo masovno odumiranje. Da bi se to postiglo, potrebno je imati evidenciju drvenastih nasada u urbanim područjima tzv. katastar zelenila (slično kao npr. aplikacija Katastar zelenila Grada Zagreba koja je predstavljena 2015. godine, a rezultat je desetogodišnje suradnje Grada Zagreba i Zrinjevca).
Primjer mjere prilagodbe radi raznolikosti urbanih drvenastih nasada je primjena 10/20/30 pravila, što znači da ne bismo trebali imati više od 10% jedne vrste, više od 20% istog roda ili 30% primjeraka iz iste porodice. "I sadnja voćkarica jedan je od dobrih načina kako možemo povećati bioraznolikost urbanog područja i omogućiti brojne druge koristi. Zanimljive su za oprašivače, služe kao hrana životinjama i ljudima, privlačne su svojim izgledom i uglavnom je riječ o autohtonim vrstama. U prošlosti su bile manje popularne jer plodovi onečišćuju javne površine, trunu, privlače razne kukce. Međutim, svijest ljudi se mijenja, a pravilnim izborom vrsta i kultivara te mjesta sadnje mogu se umanjiti i te možda na prvu negativne značajke", zaključila je doc. dr. sc. Đuka.
VIDEO Policija pronašla 52 stabljike marihuane posađene u blizini Paukovca