'Ako svi odrade svoj posao, imat ćemo digitalnu zelenu potvrdu u tri mjeseca'

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u razgovoru za Večernji list i još nekoliko europskih medijskih kuća govori o vakcinacijskoj kampanji u EU, problemima s isporukom ugovorenih količina cjepiva proizvođača poput Astra Zenece, i o prijedlogu koji je u srijedu iznijela Europska komisija, a tiče se uspostave digitalne zelene potvrde s kojom bi se EU lakše trebala vratiti punoj slobodi kretanja.

Kako je moguće da predložena Digitalna zelena potvrda profunkcionira ako nemaju svi građani pristup cjepivu i mogućnost da se cijepe? Neće li doći do diskriminacije?

S državama članicama razvijamo digitalnu zelenu potvrdu jer nam treba harmoniziran i jasan pristup prema sigurnom ponovnom otvaranju. Potvrda može uključivati i podatke o cijepljenju, i o negativnom testu, i o prisustvu antitijela. Drugim riječima, pruža dokaz da osoba ne prenosi bolest. Stoga nije diskriminirajuća jer pruža dodatne načine da se dokaže da osoba nije zarazna. Pravni posao počinjemo paralelno s tehničkim poslom, sve kako bi digitalna zelena potvrda bila spremna za tri mjeseca. A do tada će puno više ljudi biti cijepljeno. Puno je tehničkog posla i pravnog posla. Europski pristup funkcionira samo ako svi odrade svoj dio posla. Komisija oko gatewaya, EP i Vijeće da pravno usvoje, a države članice da odrade tehničku pripremu. Ako svaka razina, svaki igrač u tom lancu, odradi svoju zadaću, možemo uspostaviti digitalnu zelenu potvrdu u tri mjeseca.

>> VIDEO Uvode se besplatne COVID putovnice

Kako će se povećati isporuke ugovorenih količina odobrenog cjepiva za sve države članice EU?

Najveći prioritet je borba protiv virusa, a cijepljenje je najmoćniji način te borbe. Stoga na sve moguće načine radimo na povećanju i stabiliziranju isporuke cjepiva. Digitalna zelena potvrda služi ponajprije harmoniziranju i međusobnom priznavanju podataka o tome da osoba koja putuje s tom potvrdom nije zarazna. Posao na stabiliziranju i povećanju isporuke cjepiva počeo je pozivom na otvorenost.Jer, vidimo da postoje mnoge restrikcije za cjepiva koja bi trebala doći u Europu, a Europa je otvorena i izvozi cjepiva protiv Covida. Želimo reciprocitet. Ne možemo objasniti Europljanima zašto izvozimo cjepivo u zemlje u kojima se također proizvodi cjepivo, a ništa nam ne dolazi obrnutim smjerom. Taj poziv na otvorenost je poziv na razgovor. U kontaktu smo s britanskim vlastima.

Austrijski kancelar je rekao da od 10 milijuna BioNTechovih doza koje, zahvaljujući Komisiji, dolaze ranije od očekivanog, Austrija očekuje 400 tisuća doza. Udio koji bi Austrija trebala dobiti je 200 tisuća. Jeste li razgovarali s kancelarom Kurzom prije no što je pokrenuo inicijativu u petak? I je li izgledno da će bilo koja država članica, koju ne muči undersupply, dobije dvostruko više nego što joj pripada?

U stalnom sam kontaktu sa šefovima država i vlada, pa tako i s austrijskim kancelarom. Europska je komisija od početka preporučila da se cjepiva iz zajedničkog ugovora distribuiraju prema udjelu pojedine države u ukupnom stanovništvu Europske unije. Države su se odlučile na drukčiji pristup. Neke su željele smanjiti svoj udio na jednom cjepivu i povećati na drugom. Stoga je drukčiji mehanizam distribucije usuglašen među državama članicama. Sada, kad se isporuke razlikuju jer, primjerice, AstraZeneca isporučuje tek 30 posto ugovorenih količina, vidimo neravnoteže. Zato smo ispregovarali ubrzanje isporuke 10 milijuna doza Pfizer/BioNTechovog cjepiva kako bi se izjednačila distribucija po državama članicama. O tome se odlučuje danas, u petak, na upravljačkom odboru u kojem sjede sve države članice.

Susreli ste se u četvrtak, dan prije Kurzova istupa, s premijerom Andrejem Plenkovićem u Bruxellesu. Je li vam on tada prenio takvu zabrinutost ili nezadovoljstvo, kakvo se čulo dan kasnije iz pisma Austrije i ostalih zemalja? I bojite li se da bi slični istupi moglo pokrenuti unutarnje vakcinacijske ratove u EU, ako neke države članice krenu osporavati odluke koje su same ranije donijele?

Komisija je tu da predlaže neke inicijative ili da omogući rješenja. Zbog toga smo pregovarali s Pfizerom o ubrzanju isporuke dodatnih 10 milijuna doza, što bi moglo biti rješenje za ovaj problem.

Mislite li da imate povjerenje europskih lidera i građana? Hoćete li dati ostavku ako EU ne dosegne zacrtani cilj 70 posto cijepljenih do rujna?

Sasvim sam uvjerena sam da će EU doseći taj cilj do kraja ljeta, odnosno cijepiti 70 posto punoljetne populacije.

U srijedu ste rekli da ste spremni upotrijebiti sve opcije, uključujući i aktiviranje članka 122. temeljnog ugovora, koji bi omogućio preuzimanje kontrole nad proizvodnjom svih cjepiva protiv Covida u EU. Možete li objasniti na što ciljate?

Za mene je važno da imamo transparentnost oko isporuke ugovorenih cjepiva u EU i oko rastućeg izvoza cjepiva iz EU. Dosad je iz EU izvezeno cjepivo u 33 različite zemlje. To je puno zemalja i mislim da je potrebno otvoriti raspravu o tome koliko se izvozi, a koliko isporučuje Europljanima. Znamo da se svaki dan i svaki tjedan računa. Radi se o ljudskim životima, ali i o društvenom životu, otvaranju ekonomije, o ekonomskoj situaciji u EU. Što brže i više cijepimo, prije ćemo moći izaći iz ove duboke i razarajuće krize. AstraZeneci smo u četvrtak poslali formalnu notu kojom želimo otvoriti strukturirani proces rješavanja spora oko ugovora.

Kako ohrabriti države članice da kroz Covax podijele nešto cjepiva i sa susjedstvom, zapadnim Balkanom ili Ukrajinom? I pitanje oko ruskog cjepiva Sputnik V: ima li šanse da bude odobreno u EU?

Kroz mehanizam Covax dosad je isporučeno 30 milijuna doza u 52 zemlje svijeta. Brojke, dakle, rastu. A države članice će dijeliti cjepivo kad vidimo poboljšanje situacije s isporukama unutar same EU. Trenutno su pod velikim pritiskom. Što se tiče Sputnika, dobro cjepivo nema nacionalnost, ali mora biti provjereno kroz Europsku agenciju za lijekove (EMA) kao sigurno i učinkovito. Za Sputnik još nije predan pravi zahtjev u EMA-i. Drugo je pitanje, koje EMA također provjerava, može li neka kompanija isporučiti, odnosno gdje su i kakvi su proizvodni pogoni. Drugim riječima, potreban je “due diligence”. Dosad nismo vidjeli nikakve dokaze o proizvodnim kapacitetima Sputnika V. Ti uvjeti vrijede za bilo koje drugo cjepivo. Vrijedili su i za četiri dosad odobrena, vrijedili bi i za indijsko cjepivo, ako bi ono zatražilo odobrenje od EMA-e. EMA ne provjerava samo sigurnost i učinkovitost cjepiva, nego i kvalitetu proizvodnje.

Kakva je vaša poruka građanima koji razmišljaju o ljetnom odmoru. Trebaju li planirati putovanja, uzdati se u digitalne potvrde, ili ostati kod kuće?

Još smo u vrlo teškoj i zabrinjavajućoj fazi pandemije. Vidimo brzo širenje novih sojeva i vidimo početak trećeg vala u nekim državama. Činimo sve da zaustavimo širenje virusa i fokusirani smo na ubrzanje cijepljenja. A posao oko digitalne potvrde moramo započeti jer treba vremena da se to uvede i profunkcionira. Nije pravo vrijeme da se već sad raspravlja o ljetnim putovanjima, fokus treba biti na prevladavanju krize. Shvaćam koliko je sve ovo teško i frustrirajuće. Europski građani pate pod negativnim utjecajem pandemije na njihove živote i na ekonomiju. Sudit ćemo o krizi kad je prevladamo. Ali duboko sam uvjerena da je bio dobar pristup to da se držimo zajedno u EU, da iskoristimo snagu svih 27.