Zlouporaba položaja i ovlasti

USKOK proširio istragu protiv šestero ljudi zbog 'muljanja' s građevinskim dozvolama u Splitu

Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
USKOK proširio istragu protiv šestero ljudi zbog 'muljanja' s građevinskim dozvolama u Splitu
04.10.2019.
u 18:09
Jednu od okrivljenih sumnjiči se da je izdala građevinsku dozvolu kojom je investitoru pribavila korist od najmanje 181.440 eura u kunskoj protuvrijednosti i to u vidu prava izgradnje hotela veće površine i katnosti od one koja bi se mogla izgraditi na stvarnoj površini zemljišne čestice
Pogledaj originalni članak

Nakon što je 17. travnja doneseno rješenje o provođenju istrage protiv četvorice hrvatskih državljana, USKOK je donio rješenje o proširenju istrage protiv šestero hrvatskih državljana (1962., 1951., 1963., 1965., 1966. i 1964.) zbog osnovane sumnje na počinjenje više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na krivotvorenje službene ili poslovne isprave te kaznenog djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave, objavljeno je danas na stranicama USKOK-a.

"Osnovano se sumnja da je u razdoblju od 21. prosinca 2015. do 14. travnja 2016., u Splitu, V. okr., kao voditeljica Odsjeka za graditeljstvo, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Splita, na traženje III. okr., osnivača jednog trgovačkog društva i IV. okr., stvarnog voditelja poslovanja tog trgovačkog društva, da se trgovačkom društvu kao investitoru hotela izda građevinska dozvola za izgradnju hotela veće površine od one koja se stvarno može izgraditi na postojećoj površini zemljišne čestice, postupila protivno Zakonu o gradnji, Generalnom urbanističkom planu Grada Splita i Zaključku gradonačelnika kojim je prihvaćen Glavni projekt za izgradnju tog hotela. Iako je V. okr. izvršila očevid i utvrdila da je granična nekretnina na zapadu čestice državna cesta koja je javno dobro u općoj uporabi te se ne može otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, pa tako se ni njena površina ne može koristiti za izračun koeficijenta iskorištenosti građevinske čestice, izdala je građevinsku dozvolu kojom je investitoru pribavila korist od najmanje 181.440 eura u kunskoj protuvrijednosti i to u vidu prava izgradnje hotela veće površine i katnosti od one koja bi se mogla izgraditi na stvarnoj površini zemljišne čestice", priopćio je USKOK.

"Nadalje, osnovano se sumnja da je od 8. lipnja do 9. listopada 2017., u Splitu, VI. okr., kao voditelj Odjela za katastarske programe i geodetske poslove, Područnog ureda za katastar Split, Državne geodetske uprave te VII. okr., kao viša upravna savjetnica istog Područnog ureda za katastar, sukladno traženju III. okr. i IV. okr., da investitoru naprijed navedenog hotela omoguće da započne izgradnju prije formiranja građevne čestice i izmjena građevinske dozvole s maksimalnim koeficijentom iskorištenosti izračunatom na temelju površine kojom je obuhvaćena i neotuđiva površina državne ceste na kojoj se ne mogu stjecati stvarna prava, mimo protokola od III. okr. preuzimali zahtjeve za formiranje građevinske čestice te provedbe cijepanja i spajanja zemljišta. Potom je VI. okr. u Prijavnim listovima parcelacije za katastar i zemljišnik u tablicama precrtavao postojeće podatke i upisivao nove te ih ovjeravao svojim potpisom i unosio u aplikaciju Zajedničkog informacijskog sustava Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa, kako bi se na osnovu tih podataka bez izmjene geodetskog projekta i građevinske dozvole formirala građevna čestica. Na temelju tako izmijenjenih podataka iz Prijavnih listova parcelacije, VII. okr. je donosila  rješenja o promjeni podataka u katastarskom operatu i dostavljala ih na provedbu Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu", dodaje se u priopćenju.

"Osim toga osnovano se sumnja da je, tijekom studenoga 2015. godine, u Splitu, VIII. okr., kao glavni projektant arhitekture za građevinu i odgovorna osoba izrađivača arhitektonskog projekta trgovačkog društva, također na traženje III. okr. i IV. okr., da investitoru omogući ishođenje građevinske dozvole za izgradnju hotela veće površine i katnosti, postupio protivno Zakonu o gradnji te izdao i svojim potpisom i pečatom glavnog projektanta ovjerio izjave o sukladnosti Glavnog projekta s odredbama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji te o sukladnosti Glavnog projekta s Generalnim urbanističkim planom Splita. Na temelju takvog Glavnog projekta, a protivno lokacijskim uvjetima u pogledu veličine zgrade i oblika i veličine građevne čestice, u travnju 2016. godine trgovačkom društvu je izdana građevinska dozvola čime mu je omogućena izgradnja hotela veće površine i katnosti od one koju bi moglo izgraditi na stvarnoj površini zemljišne čestice", navodi USKOK.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

PR
prajdali100
19:14 04.10.2019.

Muljanja u Splitu !? Ma ne može biti.Ovo je neka greška.

MX
Mister X
19:38 04.10.2019.

ako se izračunao taj dio koristi graditelja a ko izgradi veči iobjekt i legalizira ga . Zašto je ne vjerujem u to ako gradim nešto veče i priznam več u traženju i do bivenom odobrenju "da sam ja dobio korist" a platio sam više... Nije li istina da kod večega objekta je i veči porez zarez PDV i sve moguče što država ubire u tome momentu Ako je objekat veči prostorno i hotel večli broj soba i prostorija Država RH ima samo korist od toeg jer kod iznajmnjvnja tkođer ubire zaradu dok potoji Hotel veču lovu koju bi trebalo smo zanti i moči izračunati u ovom slučaju . Znači USKOK time šteti i samoj držv zajednici indirektno i zakonodavac koji odjednom kroz propis ovdje kažnjava i sam pokušaj da se tako što gradi . Naravno postoje mnogi objekti koji su građeni sukladno zakonom a mnogi su naknado dograšivanui i bez problema i hajki na graditelje ulagaterlje u Hrvatku izgradnju . Interesabtni je hrvatski država ili - grad odjednom dozvoli da na javnoj površini na nogostupu se postavljaju stolovi stolice pojedinih vlasnika restorana i po parkirnim mjestima da potom tamo prodaju kavu i pijaču pojedini vlasnici legalno I to je pošeno i pravedno .. I kako netko ima pravo da tko što radi ono što su garađani porezom financirali nekada kao svoje opče dobro pređe u najam ili stalno vlasništvo onoga tko je došao da zarađva sa svojim objektom - birtijom . Luda kuća smo je pitanje tko kako si zamisli i zakon odredi a Uskok profunkcionira več samo nakon 5 godina .