Ovog četvrtka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Vlada je raspravljala o rebalansu ovogodišnjeg proračuna. Kako je najavljeno, prihodi će biti povećani za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura. Rebalans je ranije najavio i ministar financija Marko Primorac koji je objasnio kako će u prvom planu sredstva otići na mirovine, obnovu od potresa, energetske mjere te dodatne rashode za plaće.
Osim toga, na dnevnom redu je bila i izmjena Zakona o izbornim jedinicama, nakon što već raspravljene izmjene predsjednik Zoran Milanović nije potpisao u zakonskom roku. Premijer Andrej Plenković njegov je potez nazvao opstrukcijom i obijesti, navodeći kako je ''njegov mandat bio apsolutno prazan''.
Na samom početku obratio se premijer Andrej Plenković koji se osvrnuo na protekle događaje, što je između ostalog i konferencija za humanitarno razminiranje Ukrajine. Osim toga, ponovno je osudio napade u Izraelu.
- Izrazili smo solidarnost s Izraelom. Podržavamo pravo Izraela na obranu i zauzimamo se za deeskalaciju sukoba. Oni koji su zatražili pomoć za napuštanje Izraela su je dobili, a dio državljana je ostao. Svi koji su postavili svoj zahtjev za potporu odlaska su je od veleposlanstva i dobili - dodao je, a potom komentirao i veliku akciju policije u Splitu.
- Riječ je o međunarodnoj akciji, uključeni su španjolska i njemačka policija, što pokazuje koliko je borba protiv kriminala nužna. Policija je prošle godine radila na otkrivanju 49 zločinačkih organizacija, to je ozbiljan problem u društvu - komentirao je.
POVEZANI ČLANCI:
U ekonomskom pogledu agencija Fitch je revidirala izglede dugoročnog rejtinga, on je na razini BBB+, a izgledi su postali pozitivni, poručio je Plenković. Osim toga, premijer je kazao kako sve pokazuje da su poduzeti ''jako dobri potezi''. Plenković je potom otvorio temu rebalansa proračuna.
- Ovaj rebalans je proračuna važan za nastavak gospodarskog rasta, usporavanje inflacije te održavanje socijalne kohezije . U njemu se zrcale prioriteti, provođenje petog paketa Vlade, mirovine, plaće, obnova od potresa... - kazao je.
U okviru rebalansa realiziraju se i preostala sredstva od dodatnog poreza na dobit jer su prihodi veći za 360 milijuna eura od planiranog, dodao je. Inflaciju Vlada u ovoj godini procjenjuje na osam posto, što je više u odnosu na izvornu projekciju od nešto više od šest posto.
Godinu završavamo deficitom
- Godinu ćemo završiti u malom deficitu od svega 0,3 posto, ili svega 235 milijuna eura, što potvrđuje da nam je proračun uravnotežen. Uspjeli smo balansirati prihodnu i rashodnu stranu. Udio javnog duga nam je 2016. bio skoro 80 posto. Mi ćemo ovu godinu završiti sa udjelom javnog duga od 60,7 posto. Ovakve brojeve Hrvatska još nije imala - poručio je. Vlada u rebalansu revidira projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu s 0,7 na 2,8 posto, kazao je.
Na samom kraju svog obraćanja komentirao je izmjene Zakona o izbornim jedinicama.
- Otklanjamo pravne nedostatke koji su nastali kao posljedica nepotrebnog, štetnog i presedanskog postupka predsjednika. Nije poštovao volju zakonodavca, a imao je dovoljno vremena. Bio je u Zagrebu na radnom mjestu, očito je da je to učinio u zakonskom roku. Ovo je prvi puta da se tako nešto dogodilo - kazao je premijer, dodajući kako se radi o ''odstupanju od uobičajene prakse'', te da će ga Vlada još jednom uputiti u Sabor.
Primorac predstavio rebalans
Ministar Marko Primorac potom je predstavio rebalans proračuna. Od ukupnog povećanja rashoda od 1,2 milijardi eura, Primorac je objasnio na što će se oni odnositi:
Na mirovine tako odlazi skoro 344 milijuna eura, na sanaciju štete od potresa skoro 275 milijuna eura, dok za dodatna sredstva za peti paket mjera odlazi skoro 265 milijuna eura. Unutar posljednjeg iznosa na kompenzaciju porasta cijena energenata odlazi 133 milijuna eura, dok na potpore umirovljenicima, nezaposlene, branitelje, poljoprivrednike odlazi ostatak. Rastu rashodi i zaposlene u državnim i javnim službama, najavio je Primorac, objašnjavajući kako se dodatno povećaju za 223,2 milijuna eura. Naknada u cijeni goriva za HŽ i Hrvatske ceste odlazi 92 milijuna eura, a za izgradnju plinovoda i povećanja kapaciteta LNG terminala 75 milijuna eura. Osim toga, ovim rebalansom obuhvaćene su i mjere zbog afričke svinjske kuge, besplatni obroci u školama, demografske mjere vezane uz porodiljni dopust...
- Kada se sve to skupa zbroji, konstatirat ću da na razini države mi očekujemo smanjenje deficita na 0,3 posto. To je dobro, ovo je odraz vođenja razborite fiskalne politike - kazao je Primorac te poručio kako se o Hrvatskoj ''ne može govoriti kao o previše zaduženoj državi''.
>> VIDEO Benčić: Premijer ne računa dobro, priča stvari koje uopće ne stoje
Manji deficit je ipak deficit, a ne suficit.