Krunoslav Capak, šef HZJZ-a i jedan od važnijih ljudi u Hrvatskoj kad je u pitanju borba protiv pandemije u 17 sati dao je intervju uživo za Večernji list. U intervjuu je bilo riječi o najnovjim podacima vezanim uz koronavirus, mjerama obrane i prevencije, zdravstvenom sustavu ali i epidemiološkoj slici koja će biti jamac za popuštanje mjera.
Kakva je trenutno epidemiološka situacija u Hrvatskoj?
Situacija je relativno povoljna, već desetak dana imamo trend pada. Međutim, dogodio nam se slučaj u Splitu pa se broj zaraženih blago povećao. Danas imamo 54 nova slučaja zaraze, a to nije loša brojka. No, voljeli bi smo da ta brojka bude i niža.
U Hrvatskoj još uvijek imamo vrlu malu stopu smrtnosti...
Tako je, na svijetu trenutno postoji tek nekoliko zemalja koje imaju nižu incidenciju nego mi. Također, jako dobro stojimo i u regiji sa stopom smrtnosti od 1.7 posto svih oboljelih. To je jako dobar rezultat.
Uskrs je iza nas, no kada ćemo znati koliko su obiteljska druženja i boravak na otvorenom utjecali na epidemiološku sliku Hrvatske?
Mi se nadamo da neće doći do strelovitog rasta novozaraženih. Naglasio bih da smo sličan strah imali i 22. ožujka kad je Zagreb pogodio jak potres i ljudi su instinktivno bježali van. Tada smo pratili razvoj situacije kroz 14 dana koliko traje najduži rok za inkubaciju i tada smo vidjeli da se ništa drastično nije dogodilo. Međutim, mogli bismo već za pet do šest dana vidjeti je li Uskrs pridonio širenju koronavirusa. Vjerujem da se to neće dogoditi jer prema svim pokazateljima vidimo kako su naši građani odgovorni i drže se propisanih pravila i izdanih uputa.
Za točno pet dana istječe rok od 30 dana otkako su uvedene restriktivne mjere. Hoće li se one produžiti?
O tome će odluku donijeti Stožer civilne zaštite kad za to dođe vrijeme. Kroz svaku mjeru će se detaljno proći i odlučiti za svaku pojedinačno hoće li se ići s popuštanjem. Toliko za sada mogu kazati.
Mislite li da će neke mjere otpasti?
Mi u Stožeru smatramo da mjere kakve su sada još neko vrijeme trebaju ostati. Znamo svi da smo sad u najkritičnijem periodu, ali ako održimo povoljnu epidemiološku situaciju onda bismo mogli razmisliti o relaksaciji nekih mjera.
Koje bi to bile mjere?
Ne bih o tome govorio. Uskoro istiu sve mjere koje je Stožer odlukom propisao. Kad dođe vrijeme, sjest će se za stol...
GALERIJA: Evakuacija štićenika splitskog Doma za starije i nemoćne
Kada bi, primjerice, mogli otvoriti frizerski saloni?
To je jedna od djelatnosti gdje je rizik od zaraze prilično visok. Dakle, nisam baš optimističan da će se tako brzo otvoriti. U narednim tjednima sigurno neće. Epidemiološka slika trenutno je najvažniji kriterij. Onog trenutka kad budemo imali uzastopni pad, tada ćemo uvesti i relaksacije.
Možemo li već sad govoriti o tome da se školarci i studenti ove godine neće vraćati u klupe?
O tome je razno za govoriti. Sve ovisi o situaciji. To pitanje prvenstveno treba postaviti Ministarstvu obrazovanja.
Što je s testiranjima? Kako stojimo na tom polju? Najavljeno je da će ih biti više...
Posljednjih dana dnevno vršimo po više od tisuću testiranja. Radimo puno više testova nego u početku. Naši ljudi u HZJZ, Klinici za infektivne bolesti i nekim laboratorijima rade u tri smjene. Mislim da trenutno nema potreba da se testira više ljudi nego do sada. Mi u Hrvatskoj relativno dobro ciljamo s testovima, imamo kontinuirano 9 do 10 posto pozitiviteta, a što je jako dobro.
VIDEO: Don Josip Delaš izvrijeđao novinare ispred crkve
U Hrvatskoj epidemiološka slika trenutno izgleda jako šaroliko. Vidimo da se Istra oporavlja, a Dalmacija postaje novo žarište Koliko vas zabrinjava situacija na jugu Hrvatske?
Istra je imala puno problema u početku epidemije jer je zaraza buknula s tri događaja zbog kojih je i danas mnogo onih koji se oporavljaju. Prvo je bila velika fešta, zatim sprovod s 300 ljudi i na kraju su stigli zaraženi ljudi iz Turske. Epidemiolozi su tamo napravili odličan posao i blokirali virus. Već dva tjedna super rade svoj posao, a što se svakodnevno vidi iz brojke novozaraženih kojih više nema ili ima minimalno. Također, postoje i neke druge županije s manjim brojem zaraženih. Istaknuo bih tu Virovitičko-podravsku županiju koja je do danas ostala tek s dva zaražena čovjeka. No, što se pak tiče Dalmacije - tamo se dogodio taj proboj virusa u zdravstveni i socijalni sustav. To nas jako zabrinjava jer je riječ o najosjetljivijoj populaciji. Dosta starih ljudi i kroničnih bolesnika je u bolnici i ne znamo kako će to sve izgledati. Situacija se s Domom za starije i nemoćne dodatno zakomplicirala utoliko što dobar dio zaposlenika ne može dolaziti na posao. U Splitsko-dalmatinskoj virus je ušao čak u tri staračka doma, ali nadamo se da ćemo uspostaviti kontrolu.
Što se točno dogodilo u Domu za starije i nemoćne u Splitu? Tko je kriv za propust?
Mi epidemiolozi ne provodimo istrage, mi istražujemo bolesnike i njihove kontakte. Ja nemam informaciju jesu li istrage u Domu gotove, ali uvjeren sam da je jako teško dokazati izvor virusa budući da je riječ o ustanovi s jako puno ulaza i izlaza. U Domu trenutno postoji 11 zaposlenika koji su pozitivni na koronavirus, dosta njihovih kontakata je u samoizolaciji, a 54 štićenika su trenutno pozitivna.
Je li se po pitanju Doma u Splitu na vrijeme reagiralo?
Kad se reagiralo u Domu je bilo već dosta pozitivnih. Ne bih sada utvrđivao krivnju, ali činjenica je da je već bilo zaraženih kad se izašlo na teren.
Je li vam svećenici u Dalmaciji rade probleme s tezama da se mise moraju održavati i pod cijenu života? Planira li Stožer napraviti dodatne korake po tom pitanju?
HZJZ i Hrvatska biskupska konferencija uspostavili su odličan kontakt još ranije. Mi smo njima predložili mjere za koje smo smatrali da se trebaju provoditi. Oni su na to odlično reagirali, ali da ima propusta u tom sustavu - svakako ima. Ako se papa Franjo drži mjera i preporuka zašto se ne bi mogli držati i naši svećenici.
CIJELI INTERVJU MOŽETE POGLEDATI NA POČETKU TEKSTA
Virus je jos uvjek misterija i sva predvidanja se zapravo temelje na vec poznatim virusima i njihovom vijeku trajanja. Ne pomaze ni svakodnevno pojavljivanje raznih doktora, znanstvenika i kojekakvih teoreticara kojima je ovo vise nego plodno tlo za plasiranje svojih teorija. Sad ce se vjerojatno pratiti stanje u drzavama koje su ili ukinule vecinu mjera ili ih zapocinju ukidati.