Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da će Vlada u ekstremnim prirodnim nepogodama nastojati pomoći koliko može, osvrnuvši se na poplave i bujice koje su jučer pogodile Rijeku, kao i na nevrijeme koje je ovaj mjesec pogodilo Čazmu. Vlada je prihvatila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu (EU), prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (EU) te prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak.
Na početku sjednice Vlade obratio se premijer Andrej Plenković.
"Prošlog tjedna smo bili u New Yorku, održali niz bilateralnih sastanaka, održali govore, posjetio sam i Boston i na Sveučilištu Harvard održao predavanje, ukupno ocjenjujemo da je posjet bio sadržajan i dobar", kazao je.
"Održali smo sjednicu Vlade gdje smo smanjili cijene dizela, a to ćemo činiti i dalje da svi funkcioniraju. Još jednom smo djelovali u korist naših građana i poduzetnika", kazao je.
"Jučer je bilo aktualno prijepodne, svi su odgovarali argumentirano na pitanja saborskih zastupnika, glavna stvar je bila realizacija naših ciljeva, poseban je akcent stavljen na paket koji je vrijedan 21 milijardu kuna s kojim smo ponovo osigurali mir hrvatskim građanima i poduzetnicima u jesen i zimu pred nama. Već se osjeća da se nakon našeg paketa ozračje zabrinutosti sasvim smirilo”, dodao je.
"Bili smo jučer i u Livnu, podržali smo kandidate HNS BiH. Želimo da Hrvate predstavljaju njihovi legitimni predstavnici u svim institucijama vlasti, predstavničkim i da kasnije sudjeluju i na razini izvršne vlasti. Ta stalna politika za ravnopravnost Hrvata kontinuitet je i konstanta naše politike. Nismo se sjetili tog pitanja prije godinu dana, na tome radimo, stalno, godinama, temeljito i sustavno", kazao je. "To govorimo kao susjed, prijatelj i saveznik i vjerujem da će brojni Hrvati izaći na izbore u nedjelju", kazao je.
EBRD-ova procjena rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od 6,5 posto je na tragu realnih očekivanja i svrstava Hrvatsku među najbolje u srednjoj i istočnoj Europi, rekao je premijer Andrej Plenković.
"Procjena EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj, op.ur) je na tragu realnih očekivanja", rekao je premijer.
"To je ono što je dobro i svrstava nas među najbolje kad je riječ o državama srednje i istočne Europe gdje su Hrvatska i Slovenija praktički trenutno po procjenama i realnom rastu u prvih šest mjeseci najbolje", rekao je Plenković.
EBRD je u srijedu više nego udvostručio procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, ali predviđa značajno usporavanje aktivnosti u 2023. zbog očekivane slabe potražnje iz eurozone i plinske krize.
U EBRD-u sada očekuju da će hrvatski BDP porasti 6,5 posto, podigavši prognozu iz svibnja za 3,5 postotnih bodova, pokazuje izvješće objavljeno u srijedu, pod naslovom "Hoće li zima biti hladna.
U 2023. gospodarstvo bi trebalo snažno usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od samo dva posto, nižu za 1,5 postotnih bodova no što je EBRD prognozirao u svibnju.
Okoli popunjeni 90 posto
Plenković je izvijestio i da je podzemno skladište plina Okoli, prema planu, popunjeno 90 posto.
"Mislim da smo tu reagirali pravovremeno i organizirano", rekao je i najavio da će ministar gospodarstva Davor Filipović danas na sastanku ministara energetike EU-a zagovarati hrvatsko stajalište da se mora naći rješenje koje bi omogućilo ograničavanje cijena plina, jer bez toga će se teško stati na kraj špekulacijama.
"Osvrnut ću se na jučerašnju sjednicu NO Ine. NO je primio na znanje ostavke mađarskih članova Uprave, gdje je na prijedlog Vlade došlo do opoziva članova Uprave koje je Hrvatska predložila. Imenovani su novi članovi Uprave Ine. Zadaća koju ćemo dati novim članovima Uprave je to da se odmah mora intenzivno pristupiti radu na promjeni modela korporativnog upravljanja, da se afere više ne bi ponavljale i s tim ćemo nastaviti raditi u interesu Hrvatske", kazao je.
“Vidjeli smo jučer velike poplave i bujice u Rijeci. (...) Imamo očito više nego jasne klimatske promjene gdje se vrlo brzo događaju te ekstremne prirodne nepogode”, rekao je Plenković na sjednici Vlade.
Istaknuo je da će se u Rijeku popodne uputiti ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković gdje će o posljedicama nevremena razgovarati s gradonačelnikom Rijeke i ostalim predstavnicima vlasti.
Poručio je kako su u četvrtak razgovarali i s gradonačelnikom Čazme o posljedicama nevremena koje taj grad pogodilo prije dva tjedna. “Nastojat ćemo pomoći u mjeri u kojoj Vlada to može”, istaknuo je Plenković.
Premijer je uputio i čestitku hrvatskim policajkama i policajcima povodom Dana hrvatske policije.
“Zahvaljujemo na doprinosu za sigurnost hrvatskih građana u svim mogućim aspektima koje pripadnici hrvatske policije rade stalno”, rekao je Plenković.
Neoporezivi iznos za uzdržavane osobe diže se na 24.000 kuna godišnje
Vlada je u četvrtak poslala u Sabor prijedlog zakonskih izmjena kojim podiže neoporezivi iznos primitaka uzdržavanih osoba s 15.000 na 24.000 kuna godišnje, kao i izmjene zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojima će i digitalne platforme morati Poreznu upravu izvješćivati o aktivnostima na računima svojih korisnika.
Prijedlogom zakona o izmjenama zakona o porezu na dodhodak Vlada podiže iznos do kojeg se fizička osoba može smatrati uzdržavanim članom sa sadašnjih 15.000 kuna na 24.000 kuna godišnje, što je u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka.
Po riječima ministra financija Marka Primorca, ta zakonska odredba primijenjvala bi se u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.
Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecoma sada se smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000 kuna na godišnjoj razini, pa se shodno tome porez na dohodak ne plaća ni na primitke učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga do tog iznosa.
Sada Vlada predlaže povećanje iznosa primitaka koji se ne oporezuju na 24.000 kuna godišnje, čime se povećava raspoloživi dohodak tih osoba.
Kako se navodi u obrazloženju tog zakonskog prijedloga, time se prvenstveno želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada. Ujedno, budući da je unazad nekoliko godina uočena potreba za radnicima na domaćem tržištu rada osobito u djelatnostima vezanima za turizam u vrijeme turističke sezone, kroz rad studenata privremeno i djelomično bi se riješio taj sve izraženiji problem. Većim angažmanom studenata u sezonskim poslovima u turizmu smanjila bi se potreba za stranom radnom snagom.
Također, s obzirom na napore Vlade da pomogne u energetskoj tranziciji, Primorac je kazao i da će za fizičke osobe koje ugrađuju solare biti propisan iznos do kojeg će moći ostvarivati neoporezivi dohodak od prodaje tako proizvedene struje, odnosno plaćat će porez na dohodak tek ako ostvare godišnji primitak veći od 10.000 kuna.
Digitalne platforme bit će obvezne dostavljati informacije o aktivnostima svojih korisnika
Također, Vlada je uputila u Sabor i prijedlog izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim usklađuje taj propis s postojećim EU direktivama.
Preuzimanjem izmjenjene EU direktive o administratitivnoj suradnji u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane proširuje se i opseg obvezne automatske razmjene informacija između EU članica u pogledu aktivnosti koje se provode putem digitalnih platformi.
Naime, zakonskim izmjenama će se obvezati operateri digitalnih platformi na dostavu informacija o prodavateljima dobara i pružateljima usluga koji svoje usluge i dobra plasiraju putem tih platformi.
Obveze izvješćivanja primjenjivala bi se na svakog operatera platforme koji je rezident u porezne svrhe u članici EU i na one koji nisu rezidenti, ali omogućuju obavljanje relevantne aktivnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti, što uključuje i najam nekretnine koja se nalazi u državi članici EU. Operateri platformi tako će ubuduće dostavljati Poreznoj upravi informacije o prodaji dobara, najmu bilo kakve vrste prijevoza, osobnim uslugama te najmu nekretnina preko digitalnih platformi.
Cilj je, navodi se u obrazloženju Vlade, obuhvatiti primitke koji se ostvaruju od obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi u više jurisdikcija u cilju sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza te povećanja porezne transparentnosti.
Predloženim izmjenama ta dva zakona ujedno se mijenjaju i njihove odredbe koje su povezane s hrvatskkom kunom, a radi uvođenja eura od početka iduće godine.
Polugodišnji proračunski manjak 3,5 milijardi kuna
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznosili su 79,3 milijarde kuna, a rashodi 82,8 milijardi kuna te je manjak državnog proračuna i u prvom polugodištu iznosio 3,5 milijardi kuna ili 0,7 posto BDP-a, izvijestio je u četvrtak na sjednici vlade ministar financija Marko Primorac.
On je predstavio polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine, koji je vlada prihvatila i poslala ga u sabor.
Ukupni polugodišnji prihodi državnog proračuna kuna veći su u odnosu na prvo lanjsko polugodište za sedam posto, a rashodi su manji za 1,4 posto, rekao je Primorac.
Izvanproračunski korisnici državnog proračuna iskazali su višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a, a lokalna i područna te regionalna samouprava i županijske uprave za ceste zabilježile su višak od 2, 2 milijarde kuna odnosno 0,5 posto BDP-a.
Ministar Primorac istaknuo je da makroekonomski pokazatelji u prvom polugodištu ukazuju da nepovoljne globalne okolnosti u vidu prije svega gospodarskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu i naglašene inflacijske pritiske, zasad nisu ozbiljnije ugrozile rast hrvatskoga gospodarstva.
Podsjetio je da je BDP u prvom polugodištu realno porastao za 7,4 posto u odnosu na prošlu godinu, a industrijska proizvodnja porasla je za 2,8 posto.
Ukupan broj noćenja turista porastao je za 128 posto, a u prvom polugodištu ostvaren je i rast broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 2,6 posto, što, kako je rekao, ukazuje na povoljne trendove na tržištu rada.
Dodao je da je prosječan broj registriranih zaposlenih u prvom polugodištu bio 120,3 tisuće i manji je za 19,5 posto u usporedbi s istim razdobljem 2021.
Inflacija je u prvom polugodištu iznosila 8,6 posto, a njezinom rastu najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, za 12,5 posto te energije, 16,3 posto, ponajviše kao rezultat viših cijena goriva i maziva koji su poskupjeli za 28,6 posto.
I u Hrvatskoj Hrvati a ne Jugoslaveni.