VEČERNJI TV: SUČELJAVANJE

Bosanac desnicu u EU nazvao radikalnom pa dobio reakciju: 'Ako ćemo pričati takvim jezikom...'

Foto: Pixsell
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Stjepo Bartulica o aktualnim temema
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Osijek: Konferencija za medije stranke Možemo! i njenih kandidata za europski parlament
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Konferencija "Digitalna Hrvatska" Američke gospodarske komore
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje liste SDP-a za Europski parlament u središnjici stranke
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zagreb: Božo Petrov predstavio Mostovu listu za EU izbore
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Stožer koji će pratiti parlamentarne izbore
17.05.2024.
u 13:06
U TV studio Večernjeg lista došlo je pet kandidata za EU parlament: Karlo Ressler (HDZ), Predrag Fred Matić (SDP), Božo Petrov (Most), Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) i Gordan Bosanac (Možemo)
Pogledaj originalni članak

Za što ce se zalagati ako budu izabrani u Europski parlament, s kime bi njihove stranke koalirale ako uđu, kako ocjenjuju prvih 10 godina članstva Hrvatske u EU i kako vide sljedećih pet godina tek su neke od tema o kojima smo razgovarali na prvom sučeljavanju vezanom uz europarlamentarne izbore.

U TV studio Večernjeg lista došlo je pet kandidata za EU parlament: Karlo Ressler (HDZ), Predrag Fred Matić (SDP), Božo Petrov (Most), Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) i Gordan Bosanac (Možemo), a o najaktualnijim temama razgovarali su s dugogodišnjim dopisnikom Večernjeg lista iz Bruxellesa Tomislavom Krasnecom. Podržavaju li daljnje proširenje EU i na koje države kandidatkinje najprije, za što se zalažu i kako gledaju na zelenu tranziciju i Green Deal, ali i kako ocjenjuju rad dosadašnjih europskih povjerenika iz Hrvatske, Nevena Mimice i Dubravke Šuice te tko je bio bolji i po čemu gledajte na Večernji TV-u.

Za što ćete se zalagati?

Matić: Na kraju je prvi mandat i jako sam na njega ponosan, ali i na kolege. Možemo biti ponosni na sve što je učinjeno. Kada sam prije pet godina govorio za to što ću se zalagati, nisam znao što je to, ali ja to sad znam. Mi radimo po odborima, svatko od nas i u više njih, a ja sam radio u odboru za ribarstvo, kulturu i za rodnu ravnopravnost. Mislim da sam postigao dobre rezultate u sva tri odbora. Moja malenkost je dobila dobila Oscara za najboljeg zastupnika.

Ressler: Bavit ćemo se temama koje su ključne. Danas je Hrvatska bez dileme bolje pozicionirana nego na početku mandata. Moramo se baviti konkretnim temama i važno je raditi usklađeno s nacionalnim pitanjima. Jasno je da sada u sve opasnijem svijetu Hrvatska i EU traže svoje mjesto. Jedan zastupnik ako djeluje sam tu ne može puno, mora biti koordiniran. To je bila pozicija i HDZ-a, a time i nastavljamo. Važni su konkretni rezultati koji ostaju za građane.

Bosanac: Dobro smo upoznati s EU parlamentom i mogu dati tri prioriteta: Nastavak Zelenog plana, ali s naglaskom na ispravljanje grešaka tako da on bude i socijalni plan, nešto što i neki naši zastupnici nisu gledali. Druga stvar je protiv mjera štednje, ne želimo osiromašiti građane, a treća stvar je da budemo i brana radikalnoj desnici. 

Petrov: Most i partneri su suverenistička opcija, što znači da ćemo se zalagati za funkcionalniju EU, ali da se ne petlja tamo gdje joj nije mjesto, što se danas događa. Vidim da ćemo o tome pričati, zalagat ćemo se za zajedničke vrijednosti. Zalagat ćemo i za to da u centru interesa EU bude čovjek, a ne planeta negdje na papiru, gdje se želim osvrnuti na Zeleni plan koji je napravljen da život ljudi čini ekstremno teškim. 

Bartulica: Pratim zbivanja u EU i vidim da ne ide u dobrom smjeru iz više razloga. Nije slučajno da rastu zato konzervativne snage. Koja zemlja ima najviše koristi od Zelenog plana? Kineske kompanije koje malo po malo osvajaju tržište. Naivni Europljani s plemenitim ciljem pomažu Kini, govore tako svi. Stočarstvo je već u nekim zemljama ugrožena grana. Isti ti ljudi koji ne mare za posljedice svojih odluka nastavljaju u istom smjeru. 

Osvrnimo se na Zeleni plan. Njegova poanta baš je da čovjek bude u središtu toga. Kako vidite da implementacija te zelene tranzicije Europe izgleda u Hrvatskoj?

Matić: Jedno su želje, a drugo su mogućnosti. Nismo znali ranije da će doći do ratova i Covida i sada se neke stvari moraju modificirati. U teoriji je to jako dobro predviđeno. Nije lako obavljati taj posao, ali smo za to i plaćeni. Ono što smo zamisliti se neće moći dogoditi. Prvo smo pričali da je nuklearna energija prljava, a ipak smo od toga odustali. Šalili smo se i rekli da kako smo krenuli, doći ćemo na kraju do toga da je i ugljen zelen. 

Ressler: Treba stvari gledati realno, a ne kroz zablude kakve neki imaju, poput Zelenih. Bez obzira na polaznu točku da svi želimo zaštititi okoliš i hrvatsku prirodu, ali je važno naći balans. Smatrali smo da ne možemo podržati ciljeve koji žele smanjiti količinu produktivnih površina, a nerazumno je i zabraniti sve ne-električne automobile do 2035. 

POVEZANI ČLANCI:

 

Bosanac: Laž je jedna jako loša stvar u politici. Odredba o kojoj Ressler priča zapravo kaže da će struka reći postoje li područja koja su ugrožena, a onda će 30 posto toga biti zaštićeno. To ne znači da će nužno 30 posto Jadrana biti zabranjeno za ribolov, kako ste vi objavili. Ovo što desnica radi je plašenje naroda i činjenje stvari koje ne stoje. 

Matić: Nevjerojatno je čuti ovakvu demagogiju Pučana. Rekao sam da je katastrofa što su EPP-ovci isključili tu socijalnu sferu iz Zelenog plana. Bio sam već u Osijeku i posjetio sam male farme gdje su ljudi svjesni da će kroz par godina izgubiti svoju zemlju, a svjesni su i da je gotovo nemoguće dobiti subvencije jer one idu uglavnom velikim igračima. 

Ressler: Kada su poljoprivrednici prosvjedovali, nisu Zeleni bili tamo s njima, oni su bili s drugima koji su se zalagali za još rigoroznije mjere. Zbog toga je smiješno da imamo ovakvu poziciju gdje se Zeleni predstavljaju kao socijalni pobornici.

Petrov: Zeleni plan ima veze sa zaštitom okoliša koliko i Istanbulska konvencija s nasiljem. Kada ljudima govorite ljudima koliko da jedu i što da voze, meni sliči totalitarizmu, a najveći apsurd je što će to sve htjeti raditi dok 3/4 svijeta neće mariti za okoliš. Mi ćemo svoju industriju izložiti na vjetrometinu, a ostatak svijeta će imati naprednije tehnologije i bolju kvalitetu života. Ne smatram da kisele kiše trebaju padati po nama, ali mora postojati balans.

Jeste li za izlazak Hrvatske iz EU?

Bosanac: Vidim da je došlo do nadogradnje radikalne desnice, prije su zagovarali Brexit, a sad govore da su suverenisti, ali da žele ostati. 

Ressler: Apsolutno ne. Upravo je na listi Zelenih Miloš rekla da je ulazak Hrvatske u EU štetan.

Bosanac: Netočno je. Reklo se da nije spremna i mislim da je dobro da se držala brana da se Hrvatska ne prošverca ispod žita, bilo bi u tom slučaju tri puta gore. 

Petrov: Optužujete nekoga da je radikalan, gospodine Bosanac, ja sam samo radikalan da se EU ne petlja tamo gdje nema ovlasti. Ja sam na liniji većine ljudi kojima je stalo do Hrvatske i tradicije. Ako ćemo tim jezikom pričati, vrlo rado. 

Bartulica: Takav politički korektan način sve više postaje prošlost. Činjenica je da ako ovako nastavimo EU će biti sve slabija. Nije radikalno primijetiti da je model multikulturalizma je propao. 

Dotaknimo se malo Pakta o migracijama.

Bosanac: Tu su se tek vodile nebulozne rasprave. Što se tiče Pakta, mi nismo najsretniji jer on neće zaustaviti ilegalne migracije. U Europu nisi mogao ući nego kroz sustav azila koji se počeo zlorabiti. Sustav azila nije dizajniran za globalne migracije koje imamo danas. Pakt kaže da želi stati s tobom, čime će se postrožiti azil, ali to neće ljude obeshrabriti, već će ilegalno ulaziti. Zašto paralelno nije osigurao siguran ulazak? 

Petrov: Vi držite predavanje. Ja sam za vrlo dramatičnu promjenu Pakta jer oni tehnički rješavaju stvari unutar okvira koji je potpuno pogrešan. Ako EU smatra da je netko ratom pogođen, neka djeluju na licu mjesta. Ja se trebam brinuti o ljudima koji su mi dali povjerenje da se brinem o njihovoj sigurnosti. Jesam za balans, ali imam odgovornost prema biračima. 

POVEZANI ČLANCI:

Bartulica: Činjenica jest da javno mnijenje zadnjih 10 godina sigurno ide više u smjeru Orbana, nasuprot Merkel. To je veliki pomak i odrazit će se na izborima. Kolege iz Švedske mi govore da se dugo u medijima nije moglo pročitati tko je počinitelj nasilja, to je bila tabu tema gdje se štitila istina, ali se situacija promijenila. Hrvatska ovdje kao jedna mala i ranjiva zemlja biti čvrsta. Da, solidarnost, ali je li ona zaista takva ako je prisiljena? Mi kao suverena zemlja moramo odlučiti koliko možemo i koga ćemo primiti, a ne da se o tome odlučuje na razini EU.

Matić: Pakt nije savršen, ali je dobar temelj. Kod nas populisti plaše ljude. Kao što su ima svi gejevi pedofili, tamo su im svi migranti teroristi. To nije jednostavno točno, a u cijeloj priči treba zadržati ljudskost. Ne smijemo brkati ljude koji dolaze raditi u EU. 

Ressler: Drago mi je što postaje jasno da migracije imaju svoju sigurnosnu komponentu i neshvatljivo je ono čemu svjedočimo od socijaldemokrata i Zelenih. Oni su zagovarali još liberalniji ulazak. Danas Zeleni nisu u EU parlamentu podržali Migracijski pakt jer smatraju da stvaramo tvrđavu od EU.  

>> VIDEO Zagrljaj Vladimira Putina i Xi Jinpinga

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 19

EJ
ejStef
13:02 17.05.2024.

Bosanac je radikalna ljevica baš u doslovnom smislu riječi, agresivni aktivist. Da bi opravdao svoje postupke mora i od druge strane napraviti isto, kako drugačije.

Avatar xenon
xenon
12:40 17.05.2024.

hahaha. Tko o čemu, a možemovac o radikalnoj desnici.

DP
Dpejakovic2
12:21 17.05.2024.

Predrag Matić, odi ti sa svojom svetlanom u Srbiju s obzirom da ti je mama Srpkinja imaš pravo na njihove dokumente.