Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković izrazio je sućut obitelji i kolegama novinara, urednika i političkog komentatora Mislava Bage. Nadalje, najavio je kako će nakon sjednice Vlade biti održan sastanak s predstavnicima Stožera, da se vidi koje su mjere u planu što se tiče epidemije. Najavio je i da će se smanjiti i stopa PDV-a na solarnu energiju i iznosit će 0 posto te da se radi na paketu mjera koji se odnosi ne samo na suzbijanje inflacije, već i na cijenu energenata.
Premijer Andrej Plenković izrazio je u ime Vlade sućut obitelji i kolegama novinara, urednika i političkog komentatora Mislava Bage te istaknuo kako je Bago ostavio pečat u hrvatskom političkom novinarstvu.
"Ovo je prerani odlazak čovjeka koji je dugi niz godina pratio, osobito rad Vlade, Sabora, izborne procese. Bio je s nama praktički stalno u kontaktu i zaista nam je iskreno žao. Ostavio je pečat u hrvatskom političkom novinarstvu, i veliki trag", rekao je premijer.
Dodao kako je s Bagom bio užitak raditi. "Bio je tvrd, težak nekad sugovornik, ali nastojao je izvući od svih svojih sugovornika upravo ono što je bitno za građane i po tome ćemo ga pamtiti. Jako nam je žao, i osobno mi je žao što Mislava više nema s nama", rekao je Plenković.
Sastanak sa Stožerom
"Što se tiče epidemije znamo kakvo je stanje, pratimo podatke na dnevnoj bazi. Po broju novozaraženih i umrlih imamo jasne signale da moramo biti oprezni, važno je da se prije svega ponašaju svi sukladno preporukama HZJZ-a, ali isto tako drže se preporuka što se tiče drugog docjepljivanja, posebno starijim osobama i onih koji imaju rizik od razvoja teških oblika bolesti", kazao je.
"Nakon Vlade sastat ćemo se sa Stožerom, da vidimo koje su mjere u planu i da našim građanima pošaljemo važne poruke što i kako dalje", dodao je.
Protupožarna sezona vrlo zahtjevna
Plenković je rekao da ove godine ima zaista velikih žega i suša, a koje su posljedica klimatskih promjena koje utječu i na vremenske neprilike.
"Nažalost, u ovoj godini bilo je jako puno požara, puno više nego što je to bilo prošle godine - preko 7 000 već do sada. Ta činjenica sama po sebi govori koliko je ova godina bila zahtjevna, a to vidimo i u drugim sredozemnim državama gdje se također svi bore s velikim požarima", rekao je premijer.
Zahvalio se vatrogascima, policiji, vojsci, civilnoj zaštiti, HGSS-u i svima ostalima koji su tijekom proteklih mjeseci bili maksimalno angažirani na spašavanju ljudi, dobara i obrani od požara.
Posebno se zahvalio i pripadnicima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te pilotima koji su osim u Hrvatskoj, požare gasili i u inozemstvu.
Plenković je naveo kako nisu uvijek bili u funkciji svi zrakoplovi koji su na raspolaganju, a da trenutno ima pet kanadera koji lete, četiri Air Tractora i jedan helikopter te podsjetio da je Hrvatska u procesu nabave dva nova kanadera.
Također, podsjetio je kako je Vlada učinila velike iskorake kada je riječ o hrvatskom vatrogastvu - donesen je novi Zakon o vatrogastvu i uložena su znatna financijska sredstva u vatrogasni sustav.
Paket mjera
"Što se tiče energenata osvrnuo bih se na stalne aktivnosti. Održali smo nekoliko telefonskih sjednica, smanjivali smo cijene naftnih derivata. Rekli smo da ćemo biti agilni i prilagodljivi. Kada je riječ o pripremama za zimu, skladište Okoli se puni, dinamika je ubrzana. Radili smo i za vrijeme godišnjih odmora. Donosimo stratešku odluku o povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku", kazao je premijer.
"Mi ćemo koristiti sve mjere iz europskog plana i iskoristiti ga za izgradnju energetske strukture. Idemo na smanjenje PDV-a za različite izvore grijanja. Isto tako nakon rasprava smanjit ćemo i PDV na solarnu energiju i bit će 0 posto, to je vrlo važno, to je novost koju izgovaram na sjednici Vlade. Radi se na paketu mjera koji se odnosi ne samo na suzbijanje inflacije već i na cijenu energenata. Svjesni smo poteškoća koje imaju pojedina društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Različita je situacija s ugovorima poduzetnika i taj problem je na točkastoj razini. Vlada ima ideje kako riješiti taj problem dugoročno i održivo i to ćemo predstaviti kroz nekoliko tjedana", kazao je premijer.
Izvrsna turistička sezona
U osvrtu na dosadašnji tijek turističke sezone, ocijenio je da je ona izvrsna. Iznio je pritom podatke da u Hvatskoj trenutno boravi milijun i 60 tisuća turista, najbrojniji su Nijemci, Talijani, Slovenci, Poljaci, Austijanci, dok ih je najviše u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Od početka godine ostvareno je 13,1 milijun dolazaka i 73,4 milijuna noćenja. a u usporedbi s prošlom godinom to je 45 posto više dolazaka i 32 posto više noćenja. U odnosu na rekordnu 2019., pak, Hrvatska je trenutno na 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja. "Ono što je posebno dobro su najave za jesen, produljuje se sezona, prihodi rastu, što je jako dobro. U prvom tromjesečju prihodi su veći dva posto do istog razdoblja rekordne 2019.", istaknuo je Plenković, podsjetivši da HNB procjenjuje da će prihodi od turizma biti ove godine za 800 milijuna eura veći nego 2019., odnosno ukupno će iznoisti 11,3 milijarde eura.
"Idući tjedan ćemo imati tri sjednice Vlade, jedna koja će biti posvećena cijeni naftnih derivata, druga u srijedu, koja će biti posvećena velikom paketu Zakona, a koji su vezani za pristupanje Hrvatske europodručju, više od 60 Zakona će biti na toj sjednici. Bit će prije toga održano jedno Vijeće za euro, a onda i redovna sjednica Vlade", kazao je.
Usvojen Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti do 2024.
Vlada je donijela Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024., koji je, po ocjeni resornog ministra Davora Filipovića, iznimno važan u kontekstu odgovora na trenutnu energetsku krizu i europskih nastojanja da se smanji ovisnost o ruskom plinu.
Taj nacionalni plan donosi se na temelju Zakona o energetskoj učinkovitosti, a sadrži prikaz i ocjenu stanja te potreba potrošnje energije u RH, kao i pregled dugoročnih ciljeva u području energetske učinkovitosti i ostale mjere za provedbu politike energetske učinkovitosti, pojasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na sjednici Vlade.
"Okosnica tog plana je osiguravanje financijskih poticaja za energetsku obnovu zgrada, posebice stambenih, kako iz europskih izvora, tako i iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost", kazao je Filipović.
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024., kako stoji u Vladinom dokumentu, sufinancirat će se i povodit iz sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova za novo financijsko razdoblje 2021.-2027. i iz Mehanizma za oporavak i otpornosti putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te sredstvima iz različitih financijskih institucija.
Navodi se i da je u razdoblju od 2014. do 2020. u Hrvatskoj uočen pad potrošnje primarne energije, ali i stalni rast krajnje potrošnje energije, a takav trend je objašnjen penetracijom obnovljivih izvora energije i poboljšanjem učinkovitosti proizvodnih postrojenja u sektoru proizvodnje/transformacije energije, dok u neposrednoj potrošnji učinak provedbe mjera energetske učinkovitosti nije mogao neutralizirati učinak gospodarskih kretanja i porasta opće potrošnje.
Nacionalni okvirni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti u razdoblju od 2014. do 2020. iskazan u apsolutnim vrijednostima potrošnje primarne energije (448,5 PJ) i neposredne (krajnje) potrošnje (291,3 PJ) u 2020. je ostvaren. Hrvatska je u 2020. ostvarila 18,7 posto manju potrošnju primarne energije (364,6PJ), odnosno 7,5 posto manju neposrednu potrošnju energije (269,5 PJ) u donosu na ciljanu.
No, u tome treba uzeti u obzir i pandemiju covid-19, koja je znatno utjecala na potrošnju energije u 2020., pogotovo u segmentu neposredne potrošnje energije.
"Ciljana vrijednost kumulativnih ušteda za razdoblje 2014. do 2020. iznosila je 54,250 PJ, a taj cilj nije ostvaren jer utvrđene kumulativne uštede u razmatranom razdoblju iznose 38,94 PJ odnosno 73,62 posto postavljenog cilja", navodi se u dokumentu Vlade.
Osim mjerama usmjerenih na pojedine sektore i segmente potrošnje energije, Nacionalni akcijski plan predviđa i nastavak provedbe potpornih mjera, kao što su obveze planiranja energetske učinkovitosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, energetski pregledi, energetsko certificiranje zgrada te promocija energetskih usluga te drugo.
Ajd malo pogurnite HEP. Sad će 5. mjesec kako čekam da se mrdnu i daju mi dozvolu i dvosmjerno brojilo za solare na krovu...