Četiri su dana do parlamentarnih izbora. Za kampanju koja je u tijeku predsjednik RH Zoran Milanović rekao je da je bilo najviše izmišljanja, izvrtanja činjenica i laži do sada.
Je li to doista tako, upitali smo u studiju Večernjeg lista Damira Jugu i Dragana Bagića. S Večernjakovim analitičarima prodiskutirali smo i pravila Državnog izbornog povjerenstva i njihov potencijalni utjecaj na odaziv birača, uvjete Domovinskog pokreta za poslijeizborno koaliranje s HDZ-om i najave prvih poslijeizbornih poteza koalicije Restart.
Emisiju vodila: Iva Boban Valečić
TEKSTUALNI PRIJENOS:
Je li istina da nikad nije bilo toliko laganja i izvrtanja činjenica kao što to tvrdi predsjednik Zoran Milanović?
Jugo: Činjenica je da je ova kampanja posebna i uvelike se razlikuje od svih dosadašnjih. Činjenica je da postoji treća jaka snaga, ali i niz drugih koji vrlo lako velikima mogu pomrsiti račune. Svjedočimo i epidemiji koronavirusa i posebnim biračkim pravilima pa je to sve skupa zanimljivije nego inače. No, ja ne bih išao tako daleko da kažem da se nikad više nije lagalo. Uostalom, ja nisam faktograf.
DIP je propisao pravila o tome tko može, a tko ne može izaći na izbore. Primjerice, onaj tko ima temperaturu višu od 37.2 ili bilo kakve simptome koronavirusa neće moći glasati. Pravni stručnjaci danima upozoravaju da je riječ o grubom kršenju Ustava i jednog od najvažnijih prava u demokracijama, a to je biračko pravo. Mogu li onda nadolazeći izbori biti regularni?
Bagić: Sasvim je sigurno da će se pitanje o legalnosti i legitimnosti ovih izbora dugo protezati, a sve bi moglo doći do Ustavnog suda ili nekih europskih sudova. Logika je takva da će netko sigurno biti poražen, a takvi će nastojati opravdati svoj poraz pričom o legitimnosti izbora. Mislim da je to rasprava i tema na kojoj će se dugo jahati jer se u biti prvi put suočavamo s ovakvom situacijom i riječ je o vrlo kompleksnom pitanju gdje bi određeni dio građana trebao biti uskraćen za svoje ustavno pravo.
Nadovezao bih se i na kampanju o kojoj je kolega Jugo govorio. Ja mislim da nikad više nismo svjedočili ideologizaciji kampanje. Dosta kandidata i stranaka u primarnu komunikaciju uvrštava svjetonazorske i ideološke pozicije na račun problema iz ekonomije ili realnog života. Čini mi se da toga danas ima više nego ikada.
Očito su političari procijenili da birači to žele?
Bagić: Stvar je u jednostavnosti. Zadnjih dvadesetak godina Hrvatska je opterećena problemima, ali odgovori na te probleme su izlizani i potrošeni tako da je u javnom prostoru nestalo svježine koja bi politiku prakticirala kao racionalnu djelatnost utemeljenu na ekspertnim načelima.
Kako kampanja ide svome kraju, tako vidimo sve više uvjeta koje stranke ističu u pogledu poslijeizbornih koalicija. U tom je smislu zanimljiv Domovinski pokret koji kaže da im je suradnja s HDZ-om prihvatljiva, ali bez Plenkovića na čelu Vlade. Kako je moguće da jedna stranka ulazi u kadrovska pitanja druge stranke?
Jugo: Taj scenarij vidjeli smo 2015. godine kod Mosta i znamo svi kako je završilo. Taj model bio je duboko nefunkcionalan. Oni su htjeli mijenjati HDZ izvana premda se svaka stranka, ako se želi mijenjati, mijenja iznutra. Što se tiče Škorinih uvjeta, čini mi se da oni u ovo predizborno vrijeme pokušavaju pronaći legitimitet ili opravdanje za eventualnu poslijeizbornu koaliciju s HDZ-om. S komunikacijske strane gledano, prvo smo vidjeli da su rekli kako HDZ ne dolazi u obzir pa je odmah dan nakon krenulo saniranje medijske štete gdje je jedan od čelnih ljudi kazao kako HDZ dolazi u obzir, ali bez Plenkovića. No postoji još jedan scenarij, a to je da Domovinski pokret kaže da Plenković ne može biti premijer nego netko drugi iz HDZ-a, ali teško je zamislivo da će članovi HDZ-a dopustiti da im u stranci kadroviraju dojučerašnji HDZ-ovci koji su sada u paktu s Miroslavom Škorom.
Miroslav Škoro jučer je javno rekao da neki ljudi iz HDZ-a žele razbiti Domovinski pokret i to u jednoj od dalmatinskih jedinica. Kazao je da nekim ljudima s njegove liste već nude funkcije i beneficije. Je li to spin ili je vrbovanje zbilja već počelo?
Bagić: Nesumnjivo je i gotovo sigurno da će doći do jedne vrste fragmentacije u timu okupljenom oko Miroslava Škore. To se neće dogoditi zbog njihove želje za sinekurama, već će jedan dio njih jednostavno htjeti participirati u izvršnoj vlasti pa i pod cijenu toga da im Plenković bude šef. Motiv za participaciju im je provođenje politika i svjetonazora koje su obećali biračima. No i da se sastavi takva vlada, može se očekivati da će biti nestabilna i turbulentna s mogućom posljedicom političke krize. Previše će tu biti suprotstavljenih želja i interesa. Ako Plenković bude opet premijer, teško će mu to bili balansirati iako je već pokazao umijeće održavanja većine. Ako Škoro uđe u koaliciju s HDZ-om, onda se tu otvara velik prostor za Most koji će postati jedina desna parlamentarna oporba, a čime bi mogli stvoriti kapital i bolju poziciju za iduće parlamentarne izbore.
Ne treba isključiti ni opciju da bi se vrlo lako i Most opet mogao naći u poziciji da bude ključan za sastavljanje Vlade, premda oni kažu da će radije na ponovljene izbore nego podržati SDP ili HDZ. Možemo li im to ovaj put uzeti za ozbiljno?
Jugo: Meni od početka ove kampanje nije jasna poruka koju Most šalje svojim biračima. Od prvog dana govore da neće podržati HDZ i SDP te da će biti oporba. Zašto bi netko glasao za nekoga tko već sada kaže da će četiri godine sjediti u fotelji oporbe, tim više ako uzmemo u obzir da u hrvatskom parlamentu ne postoji konstruktivna suradnja vlasti i oporbe i jako je teško progurati bilo kakvu politiku mimo vladajuće stranke. Oni se računaju profilirati kao jaka oporba i onda pripremiti poziciju na idućim izborima, ali mislim da prosječni hrvatski birač ne razmišlja 4 ili 8 godina unaprijed. Mostu treba priznati da su se s novim licima spasili od ponora u zadnji čas. Teško je sada govoriti o tome hoće li to biti održivo, ali vidjet ćemo. Ankete im daju dobre rezultate, u većini izbornih jedinica dobivaju taj rubni mandat tako da bi se lako moglo dogoditi da dobiju više nego što su i sami očekivali.
Danas je Večernji list objavio tekst u kojem neki članovi Domovinskog pokreta najavaljuju resore koje žele preuzeti dolaskom u koaliciju. Spominje se poljoprivreda, kultura i policija.
Bagić: Pa to je klasično zauzimanje pozicija. No, Domovinski pokret u tom smislu šalje bitno drukčiju poruku od Mosta. Domovinski pokret naprosto gori od želje da postane dio vlasti dok Most već sada inzistira na oporbi. Ja bih se osvrnuo još i na lijeve stranke te na liberalne stranke kojima ankete daju prolaz, oni bi mogli biti iznenađenje i zapravo su motiv svim lijevim i liberalnim glasačima da izađu na izbore jer do sada nisu imali za koga glasati. U takvoj konstelaciji snaga otvara se i mogućnost da SDP složi većinu s nekakvim koalicijskim potencijalom i manjinama.
Gospodine Jugo, što vi mislite?
Jugo: Ja mislim da su ključni oni koji ulaze s lista, njihovi karakteri i ideološke preferencije. Na centru imate deklarirane ljevičare, ali i ljude koji su participirali u HDZ-ovim vladama. Odlazak u opoziciju mi se ne čini konstruktivan i teško je povjerovati da netko razmišlja toliko dugoročno. Vjerojatnije je da želi četiri udobne godine u saborskim foteljama.
CIJELU EMISIJU MOŽETE POGLEDATI U VIDEU NA POČETKU TEKSTA
Da probam pogoditi, hvalit će HDZ i Anemičnu Andreju?