Ivo Usmiani na čelu je Jadran Galenski laboratorija od nastanka tvrtke, a od tada do danas JGL kontinuirano je svake godine ostvarivao rast od 25 posto. U javnosti je poznat kao dobar strateg i optimist, ali i kao dobar prijatelj ministra Slavka Linića. Slobodnog vremena, kaže, nema puno jer je predan poslu.
Iako su kompaniji prije nekoliko godina analitičari predviđali opstanak samo uz strateškog partnera, JGL je uspio i sam. Trenutačno je pred velikim projektom Svilno 2. Usmiani u kompaniji ima udjel od 30,27 posto, odnosno najveći je pojedinačni dioničar.
Rast i širenje
Trenutačno imate značajno ulaganje, o čemu je riječ?
Naša najveća i aktualna proizvodno-tehnološko-razvojna investicija, kompleks Svilno 2, bit će svojevrsna ekstenzija na postojeću proizvodnu lokaciju na Svilnu 1 i osigurat će tvrtki znatne kapacitete u razvoju, proizvodnji i skladištenju s kojima bi bili osigurani i ključni resursi za realizaciju strateške vizije održivog, profitabilnog rasta u planskom horizontu od desetak godina. Projekt uključuje rekonstrukciju, prenamjenu i dogradnju postojećih te gradnju novih objekata. Realizirat će se u četiri faze prema postavljenom projektnom portfelju. Vjerujem da će JGL-ova Pharma Valley jednim dijelom promijeniti vizuru grada Rijeke, ali i biti pokretač rasta zapošljavanja i općeg gospodarskoga razvoja grada i županije.
Koliko ćete uložiti i koliko ćete zaposliti novih radnika?
Vrijednost prve faze investicije je 350 milijuna kuna, od čega će se veći dio – 248 milijuna kuna – financirati iz zajma HBOR-a, iz Programa kreditiranja razvoja gospodarstva usmjerenog prije svega na proizvodne i izvozno orijentirane kompanije. Investicijski ciklus tvrtki će svakako osigurati planirani razvoj, realizaciju dugoročne vizije globalnog lidera u području nazalnih dekongestiva, a u novim će pogonima, prema postavljenom planu, radno mjesto naći osamdesetak novih zaposlenika.
Prije samo nekoliko godina analitičari su tvrdili da će se JGL moći razvijati samo uz strateškog partnera. To se nije dogodilo, štoviše rastete sami. Mnogi to pripisuju vašoj dobro vođenoj strategiji?
Godinama smo posvećeni sustavu strateškog promišljanja i zato sa zadovoljstvom konstatiramo da danas živimo ono što smo planirali posljednjih pet godina, čak i prije. Takav model upravljanja temeljimo na sustavu uravnoteženih ciljeva, tzv. balanced scorecardu (BSC) unutar kojega tvrtku promatramo kroz četiri perspektive – kupci, učenje i rast, interni procesi i financije. Uz jasno definiranu stratešku mapu kroz sve četiri perspektive, ciljeve kaskadiramo kroz sustav na ljude, procese i na projekte. Sustav ciljeva koji se spušta na ljude grana se na korporativne, razvojne i individualne ciljeve koje mjerimo i nagrađujemo. Važno je istaknuti kako se ubrzani, organski rast JGL-a temelji na strategiji razvoja i lansiranja novih proizvoda te strategiji širenja na novih tržišta. Naime, odavno smo shvatili da je Hrvatska premalo tržište na kojemu ne možemo graditi ekonomiju obujma, konkurentnost proizvoda i visoke stope rasta. Osim toga, samo prošle godine uspješno smo lansirali dvadesetak novih proizvoda u terapijski odabranim segmentima. Ključ uspjeha svakako je u balansiranju između dugoročnog održivog rasta i kratkoročnog pritiska na rezultat i profitabilnost, a tajna uspjeha i u jakom timu lojalnih menadžera.
Oni koji vas znaju tvrde niste samo dobar strateg nego i stalni optimist, je li i to dio recepta za dobre rezultate?
Biznis je kao i sport, natjecanje u kojemu upornošću i strpljivošću pobjeđuju samo najbolji timovi. Recept nerijetko sažimam u jednu rečenicu – radite svim svojim bićem i radite sa strašću, uspjet ćete – u takvom je radu tako mala konkurencija!
To se vidi i iz rasta kompanije, najbržeg u farmaceutskoj industriji u zemlji.
S prosječnim i kontinuiranim godišnjim organskim 25-postotnim rastom u 21 godini postojanja, JGL je najbrže rastuća domaća farmaceutska tvrtka i trenutačno se nalazi na trećem mjestu u nacionalnoj farmaceutskoj industriji. Ukupni konsolidirani prihodi JGL grupe narasli su sa 1,5 milijuna kuna u 1991. godini na 800 milijuna kuna u 2012. godini.
Kako balansirate zaduživanje?
Osobito je naporno osiguravanje izvora financiranja takvog propulzivnog rasta. Upravljamo na rubu zaduženosti no udio vlastitog kapitala u strukturi imovine nikad nije bio manje od trideset posto. Izdanje naših korporativnih obveznica, kreditne linije komercijalnih banaka te HBOR-ovi izvori financiranja, osiguravaju nam financijsku stabilnost i prihvatljivi trošak.
Danas je izglednije da biste vi mogli nekoga preuzeti, ima li takvih planova? Ili ste možda spremni da vas netko preuzme?
Postoji interes mnogih kompanija za preuzimanje, no naš je stav da u ovom trenutku JGL ima još prostora za razvoj i rast bez strateških partnera. Više se bavimo evaluacijom potencijalnih akvizicija, brendova ili tvrtki u Jugoistočnoj Europi i CIS-u koje bi mogle biti u sinergiji s našim interesima. U svakom slučaju, ulaskom u najnoviju razvojno-proizvodnu investiciju u Hrvatskoj, u Rijeci, smanjuju se naši kapaciteti za bilo kakve akvizicije.
Linić čisti dubioze
Koliko trenutačno imate zaposlenih?
U JGL grupi zaključno s prošlom godinom radila su 752 zaposlenika, a dosad smo u 2013. godini zaposlili dvadesetak novih ljudi. Prosječna je dob zaposlenih 38 godina, sedamdeset posto zaposlenika ima visoku stručnu spremu, a prosječna bruto plaća u JGL-u je 15.300 kuna.
Većinu izvozite. Koja su najvažnija tržišta?
Ono što je bitno jest činjenica da imamo uspješna izvozna tržišta i internacionalne brendove koji nam daju vjerodostojnost u kontaktu s potencijalnim partnerima na novim tržištima. Prije svega to su tržišta CIS-a (Rusija, Ukrajina, Kazahstan), na kojima imamo otprilike 250 zaposlenih, i Jugoistočne Europe, na kojima imamo otprilike 350 zaposlenih. Tvrtka ondje čvrsto drži stečene pozicije. Danas je, primjerice, JGL na 62. mjestu od osamsto proizvođača koji su prisutni na farmaceutskom tržištu Rusije, a naša linija proizvoda Aqua Maris nalazi se u Top 50 svih registriranih proizvoda. A njih je ondje više od 10.000. JGL samo u Rusiji ostvaruje godišnju prodaju od 42 milijuna eura što nam je već dva puta osiguralo primat najvećeg hrvatskog izvoznika u Rusiju i to za 2008. te 2010. godinu. Znatni napori također se ulažu u osvajanje i razvoj novih tržišta te proširenje naših prodajnih aktivnosti na tržištima Južne Amerike i Bliskog istoka.
Nedavno ste izišli i na tržište SAD-a, što još imate u planu?
U New Yorku smo 2011. godine otvorili tvrtku, angažirali svog čovjeka iz Rijeke i postavili si vrlo konkretne kratkoročne ciljeve, imamo jasnu viziju poslovanja u SAD-u. Registrirali smo ondje i prve lijekove što smatramo velikim uspjehom s obzirom na tamošnje, visoko regulirano tržište. No, oprezni smo u prognozama, svjesni smo da je vrlo važno da faza ispitivanja i traženja najboljih partnera bude obavljena najbolje što znamo i možemo. Daljnji scenarij tek onda može biti precizniji. Uz to, istražujemo mogućnosti poslovanja u Africi, kao i na Dalekom istoku. Izvoz u 2012. godini u strukturi prodaje ima udio od 75 posto u ukupnim prihodima JGL-a i rastao je 25 posto u odnosu na godinu prije. Hrvatsko tržište, međutim, uvijek će biti naše referentno tržište te ćemo i dalje tražiti mogućnosti za daljnjim rastom i podizanjem kvalitete naše usluge kroz pozorno birani asortiman proizvoda, kao i kroz našu Ljekarničku ustanovu Ljekarne Pablo.
Među izvoznim proizvodima sigurno je najznačajniji Aqua Maris.
Unutar naše najinternacionalnije linije Aqua Maris danas je već 14 proizvoda, držimo pet posto svjetskog tržišta u segmentu \"nasal salin\" i treći smo proizvođač na svijetu u segmentu slanih otopina za higijenu nosa. S devedeset milijuna prodanih proizvoda, Aqua Maris predstavlja jedan od najvećih hrvatskih izvoznih brendova. Internacionalnu budućnost svakako vidimo i u našem programu oftalmoloških lijekova kojega razvijamo samostalno ili u codevelopmentu sa strateškim partnerima.
Koji segment poslovanja najviše raste?
Fokusirani smo na razvoj i proizvodnju lijekova za osjetila, a naša je dugoročna vizija postati globalni lider u području nazalnih dekongestiva. Atraktivnost segmenta oftalmike ogleda se i u brojkama – globalno tržište oftalmika prije tri godine bilo je vrijedno gotovo jedanaest milijardi eura, a do 2012. bilježi rast od sedam posto. Vjerujemo kako će naš novi investicijski projekt svakako tomu pridonijeti.
Kakvi su rezultati poslovanja za prošlu godinu i očekivanja u ovoj?
Prošlogodišnji prihodi tvrtke iznose otprilike 800 milijuna kuna na razini grupe. Rast ukupnih prihoda za JGL bio je 19 posto, neto dobit iznosila je otprilike sedamdeset milijuna kuna nakon poreza i rasla je osam posto u odnosu na 2011. godinu. Za 2013. planiran je rast prihoda od 18 posto, a očekivani rast u segmentu novih zapošljavanja procjenjuje se na sedamdesetak novih ljudi.
Farmaceutska industrija je godinama u problemima zbog neplaćanja. Vi ste upozoravali da je potrebna cjelokupna reforma zdravstvenog sustava, no to se ne događa. Ima li kakvih pomaka i kako se vi nosite s time?
Nažalost, svi mi koji smo u lancu opskrbe lijekovima – ljekarne, veledrogerije i proizvođači – nalazimo se pod teretom dugova hrvatskog zdravstvenog sustava. Za nas je on financijski neodrživ, nelikvidnost u sustav unosi veliki nered, moramo se zaduživati kako bismo realizirali razvojne planove. Uz stalni pritisak na cijene koji je neminovan, poslovanje u Hrvatskoj je iz godine u godinu sve teže. Nadalje, naša je pozicija na domaćem tržištu lijekova pod stalnim pritiskom cijena koje su u ovom trenutku na razini od 70 posto cijena u Europskoj uniji. Osim na poslovanje u Hrvatskoj, to uvelike utječe i na poslovanje u regiji jer je Hrvatska referentna zemlja za niz zemalja u okruženju u formiranju cijena lijekova. Uslijed naglog otvaranja tržišta u posljednjih desetak godina na kojega je ušlo 250 proizvođača lijekova, financijski tržišni udio hrvatskih proizvođača je sa 60 posto market sharea pao na 22 posto. Vlada u ovom trenutku ulaže velike napore u restrukturiranje bolničkog sustava.
Kritizirali ste svojedobno i poreznu politiku, no ta izdvajanja su i dalje visoka. S obzirom na to da ste i prijatelj ministra Linića, kontaktira li vas i traži li vaše mišljenje kao poduzetnika?
Iznimno cijenim napore koje ministar financija ulaže u raščišćavanju poreznih i financijskih dubioza, špekulativnih tvrtki, nelikvidnosti i stečajeva koji su se nataložili svih ovih godina. Očito se radi o nezahvalnom poslu kojega se, dosad, nitko nije u potpunosti prihvatio. Vjerujem da, kao u medicini, ako trulo tkivo ne odstraniš – ono zahvati i ostale, zdrave organe. Nisam u prilici da savjetujem predstavnike Vlade i ministarstava, ali o stanju hrvatskog gospodarstva i o mnogim problemima koji nas muče, ali i idejama te mogućim rješenjima otvoreno polemiziram u javnosti.
Počeci skromni
Od početaka ste u JGL-u, odnosno jedan ste od osnivača, je li ulog bio velik?
Na čelu sam kompanije od njezina osnutka, od 1991. godine kada smo kao prvo privatno farmaceutsko dioničko društvo za proizvodnju lijekova, sa samo dvadesetak zaposlenih, ušli na hrvatsko tržište lijekova. Tvrtka je izrasla na temeljima centralnog laboratorija za izradu i kontrolu galenskih pripravaka ljekarne Jadran. Početni kapital bio je 200 tisuća eura, što i nije bio velik iznos ulaganja, s obzirom na to da je bilo više od 200 dioničara.
Ali ste vjerovali da tvrtka ima budućnost?
Strategijom tržišnih niša koje su nastale raspadom bivše države brzo smo rasli na tržištu, ne iritirajući velike. Počeci su bili skromni no ni tada nam nije nedostajalo ambicije i vjere u uspjeh.
Rođeni ste na Pagu. Odlazite li često na otok?
Za Pag sam jako emotivno vezan, a prijateljstva iz djetinjstva njegujem i danas. Opušta me i veseli svaki dolazak na taj otok.
Sigurno ste najviše posvećeni poslu, no nađete li i slobodnog vremena?
Mislima ne izlazim iz poslovne priče jer ona doista traži apsolutni angažman. Međutim, još jedrim i skijam, tenis nažalost igram sve manje, ali sam veliki zaljubljenik u putovanja. Putujem kad god mi se pruži prilika.
Družite li se s ministrom Linićem i poduzetnicima s riječkog područja?
Odnosi s hrvatskim poduzetnicima i političarima povezani su isključivo uz nalaženje smjerova i mogućnosti rješenja za određene lokalne, regionalne ili nacionalne gospodarske probleme. Vjerujem da se prema zajedničkim interesima s dobrim namjerama, ujedinjenim snagama može više postići. Dati određeni doprinos za boljitak općeg gospodarskog razvoja smatram svojom obvezom.