Uspjeh Almerije

Prihod iz pustinje veći od cijele poljoprivrede u Hrvatskoj

Foto: EECPA
Almeria
Foto: EECPA
Almeria
Foto: EECPA
Almeria
Foto: EECPA
Almeria
Foto: EECPA
Almeria
21.10.2015.
u 22:00

U uvjetima 'vječnog' proljeća Almeria proizvede 3,5 mil. t povrća na godinu
Pogledaj originalni članak

Kilometrima uokolo vide se samo plastični krovovi koji se bljeskaju na vrelom suncu. Termometar s vanjske strane i koncem listopada pokazuje 28 Celzijevih stupnjeva, a s unutarnje strane tog mora od plastike i 45. U odnosu na krš i pustinju uokolo i divlji se kamenjar podno našeg Velebita čini kao pitoma oaza, no samo dok se ne otvore vrata „plastičnih" vrtova i iz njih, prvo do otkupnih stanica, a potom i do stolova ostatka Europe i šire, ne krene tek ubrana „zelenjava" – rajčice, paprika, krastavci, tikvice, dinje, lubenice, mahune, patlidžani..., u kojima je španjolska Almeria, najsuši grad u Europi sa suptropskom pustinjskom klimom i više od 320 sunčanih dana u godini, našla put svog ekonomskog rasta.

Dominiraju rajčice

Do prije 40-ak godina neplodna obalna ravnica bila je dobra samo za snimanje špageti-vesterna. I Lawrence od Arabije jahao je pod almerijskim suncem. No otkako je nikao prvi plastenik, koji je prema nekim pričama podigao upravo jedan Hrvat – Horvat, nepregledna plastenička polja 30-ak kilometara od Almerije s hidroponskim uzgojem koja se zalijevaju i hrane kap na kap, danas zadovoljavaju više od polovice europske potražnje za voćem i povrćem. Na samo 30.000 hektara plastenika godišnje se proizvede više od 3,5 milijuna tona povrća u vrijednosti oko 2,4 milijarde eura ili 18,5 milijardi kuna, što je gotovo tri puta više nego što prema podacima DZS-a vrijedi godišnji otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede u Hrvatskoj na 1,1 milijun hektara ili pak ukupan godišnji uvoz hrane koji je lani iznosio 3 mlrd. dolara.

Dominiraju rajčice, paprike i krastavci koje, prema riječima Josea Antonija Aliage, ministra poljoprivrede regije Almeria, proizvodi 12.500 manjih i većih farmera. Direktno zapošljavaju oko 50.000, a indirektno, s pratećom industrijom PVC folija, sustava za navodnjavanje, transporta... više od 100.000 ljudi. Proizvodnja traje od kolovoza do svibnja, a u lipnju i srpnju, kad tržnice Europe plivaju u jeftinom povrću s otvorenog, njihovi plastenici se čiste, dezinficiraju i pripremaju za novi ciklus proizvodnje u uvjetima „vječnog" proljeća i ljeta.

Sigurnost prva

– Iako se još prije 10-ak godina mislilo da je iskorišten svaki raspoloživi kvadrat andaluzijske pustopoljine, proizvodnja je porasla dodatnih 40% – kaže prof. Paco Eqea sa Sveučilišta Grenada. Glavna radna snaga su imigranti iz sjeverne Afrike, središnje Amerike i istočne Europe koji u brutalnim uvjetima, od kojih bježe autohtoni Španjolci, zarađuju 30-ak eura po danu. Sve to stvara sumnju u sigurnost španjolskog voća i povrća, zbog čega se od 2013. u Almeriji provodi pilot-projekt industrije za zaštitu bilja ECPA-e, AEPLA-e, ZIMID-a te Cajamar Caja poljoprivredno-istraživačke stanice Las Palmerillas o najboljim praksama upravljanja ostacima pesticida, na temelju integrirane zaštite bilja i dobre poljoprivredne prakse. Ostaci pesticida sve su podložniji svakodnevnim kontrolama. Samo su u LAB-u, jednom od brojnih nezavisnih laboratorija, u ovoj godini testirali više od 27.000 uzoraka.

– Za manje od 6 sati može se utvrditi prisustvo više od 650 pesticida u uzorku – kaže šef LAB-a Javier Arrebola. Još prije sedam godina u Almeriji su se pesticidi trošili na kile, a danas je prisustvo rezidua u 99,6% slučajeva svedeno i ispod EU prosjeka od 0,7%. Ima ih i koji love u mutnom. U svibnju je uhićeno 28 farmera zbog ilegalnih pesticida pa oni ozbiljniji čast brane i Global Gap certifikatima.

– Koliko god su se nekad žalili na jake kontrole, sada ih i sami traže u strahu od konkurencije iz Azije – govori Jesus Barranco, glavni menadžer Alhondiga La Uniona, koji otkupi više od 12% almerijskog voća i povrća. Čak 65% završi u izvozu. U suradnji s Lidlom spremaju i hit na tržištu – krastavce u obliku srca, no farmeri zasad nisu zainteresirani. Jean Charles Bocquet, generalni direktor ECPA-e, udruženja čak 21 tvrtke koje se bave zaštitom bilja, među kojima i BASF, Monsanto ili Syngenta, kaže kako je EU kategorički rekao ne GMO-u i to treba poštovati. Pesticidi se danas troše na grame i skupi su, a najbolje farmerske prakse nalažu da farmeri prvo idu u polje, a tek onda odlučuju što će, odgovara. U centru Las Palmerillas s ušima se tako bore bijelim muhama, dok njih pod kontrolom drže nekim vrstama pauka. U pokusu su i otpadne vode sa svinjogojskih farmi iz kojih bi se uz pomoć mikroalgi dobilo tekuće gnojivo za prihranu stakleničke proizvodnje.

>> Samo je devet posto mladih u poljoprivredi, kako ih zadržati na selu?

>> 'Mislimo da kupujemo izvorno, a kad dođemo kući, vidimo 'proizvedeno u Kini''

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

SO
Soljženicin
22:49 21.10.2015.

Kod nas se ništa ne isplati raditi, jedino uzgajati jalove političare i njihovu besplodnu politiku. Slavonija i Baranja gladni i bosi, Lika pusta, ni mačke tamo više nema, a otoci, ma koga to zanima.

R0
R00kie
22:16 21.10.2015.

kod nas postoji preko 300 parafiskalnih nameta, poreza I zakona pa se ti bavi proizvodnjom...

NE
Nepobjedivi
22:44 21.10.2015.

Bravo za ovaj članak! Prije desetak godina sve to vidjeh na licu mjesta, točno je tako. Na žalost, mi ne znamo ni kopirati tuđa iskustva, a kamoli nešto sami stvoriti.