Uspjelo prvo lansiranje privatne rakete Falcon 9 tvrtke SpaceX

Raketa Falcon 9 tvrtke SpaceX ispaljena je 4. lipnja u 20.45 sati s platforme 40 svemirske like Cape Canaveral na Floridi. Nakon devet minuta ona je praznu kapsulu Dragon besprijekornim letom uvela u orbitu.

Taj je prvi let povijesni.
Prvi je put poletjela raketa privatne tvrtke, a da posjeduje kapacitet kojim u nisku Zemljinu orbitu, na visinu npr. Međunarodne svemirske stanice od 350 kilometara, može donijeti teret od deset tona ili kapsulu sa sedam članova posade. Visoka je 50 metara, ima dva stupnja, a teška je 333 tone.

Njena je posebna kvaliteta u konstrukciji koja se drastično snižava na cijenu lansiranja. Najveći dio rakete se ponovno upotrebljava, pa jedno lansiranje, ovisno o iskorištenom kapacitetu, stoji od 44 do 50 milijuna dolara. Za usporedbu, Nasa je za svojih šest sljedećih astronauta, za eru neposredno nakon što space shuttle ove godine obavi i svoja dva posljednja leta, Rusima platila 306 milijuna dolara, 51 milijun po letaču i dodatnom teretu do ukupno 200 kilograma!

Druga je usporedba također rječita. Nasina raketa Ares I-X, koja je lansirana 28. listopada 2009. godine, a trebala je od prethoditi seriji sličnih letjelica koje bi postale operativne od 2017. godina u sklopu obustavljenoga rojekta Constellation, doletjela je na visinu od 40 kilometara, a projekt je koštao 445 milijuna dolara. To je bilo još i "jeftino" jer je na toj raketi malo što bilo novo, jer se računa da jedno lansiranje space shuttlea stoji nekoliko milijardi dolara.

Nakon što je raketa Falcon 9 na Nasino traženje dovezena u veljači 2008. godine na Cape Canaveral da se odatle pod nadzorom izvede prvi pokusni let, objavljeni datumi lansiranja stalno su se pomicali. S raznim izlikama. Slično je i gotovo obeshrabrujuće u satima i minutama bilo i na dan lansiranja. Iščekivanje je postalo vrlo dramatično pa i mučno.

Raketa Falcon 9 trebala je biti po manifestu lansiranja ispaljena u 17 sati po srednjoeuropskom vremenu. Let je više puta odgađan. Najprije zbog olujnoga oblaka koji se približio na 50 kilometara. Potom se Američko ratno zrakoplovstvo (USAF) požalilo kontroli SpaceX-a da ne hvata signal telemetrijskog sustava za opoziv leta (kontrolirano izvlašenje rakete na sigurno i njeno samouništenje). Platforma 40 u Canaveralu, naime, ne pripada Nasi, nego USAF-u. Montirana je improvizirana antena tako pa su i zrakoplovci mogli očitavati te parametre, ali to, pokazalo se poslije, nije bilo potrebno. Treću je odgodu zatražila Ratna mornarica jer je neki brod prodro u područje zabranjene plovidbe u vrijeme lansiranja (koje su oni čuvali) pa su zatražili vrijeme da ga isprate.
Napokon, prvo je odbrojavanje završilo antiklimaksom: u trenutku kad je zapovijeđeno uzletanje aktiviran je automatski sigurnosni sustav koje je sve na raketi isključio.

Napokon, točno u 20.45 upaljeno je svih devet motora tipa merlin na prvome stupnju, a šest minuta kasnije on je uspješno odbačen. Drugi stupanj s jednim motorom za potisak u vakuumu tipa merlin u devetoj je minuti leta kapsulu Dragon doveo u orbitu.

Tvrtku SpaceX prije devet godina osnovao je informatički poduzetnik Elon Musk, koji se obogatio na utemeljenju sustava za mikroplaćanje internetom PayPal. Iz svoje svemirske luke na otoku Omelek atola Kwajelein na Marshallskim otocima u ožujku 2006. raketom Falcon 1 SpaceX je postao prva priatna tvrtka sposobna da u nisku Zemljinu orbitu lansira koristan teret. Bio je to malezijski komunikacijski satelit.

Video uspješnoga lansiranja u trajanju od 7 minuta i 38 sekundi može se pogledati ovdje.