Predstečajne nagodbe su posljednjih mjeseci vruća tema u Hrvatskoj. Dok iz Vlade, a posebno ministar financija Slavko Linić, tvrde kako one daju rezultata i da bi bez njih nelikvidnost još više rasla, kritičari je zovu "kriminalom većim od privatizacije", a glavna zamjerka im je što najviše gube vjerovnici te slaba uključenost sudova u cijeli proces.
Iz Ministarstva financija uvođenje predstečajnih nagodbi opravdavaju činjenicom da je početkom 2012. godine bilo 41,7 milijardi kuna neplaćenih računa te da gospodarskog rasta nije moglo biti zbog prezaduženosti, blokada i zamrznute imovine. S druge strane, tvrde i da su stečajni postupci do 2012. godine bili neuspješni. Prošlog tjedna je Linić kazao da se predstečajnim nagodbama spasilo 20 tisuća ranih mjesta i zaustavila insolventnost poduzeća. No, i ministar Linić, kao i premijer Zoran Milanović su, očito potaknuti kritikama, odlučili promijeniti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama na način da u sami proces više uključe sudove.
Ministar Linić pojašnjava da je u godinu dana obrađeno preko 6100 predmeta predstečajnih nagodbi, od čega je pozitivno riješeno 1560, a 3280 poduzeća je otišlo u stečaj odlukom svih vjerovnika kojima nisu bili prihvatljivi podneseni stečajni planovi. U svim riješenim postupcima država je otpisala svega 13 posto svojih potraživanja, oko 30 posto su otpisale banke, a ostalo dobavljači, pojašnjava ministar financija.
Uveden "alibi"
U glavnog kritičara predstečajnih nagodbi prometnuo se sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić koji kaže da se tim Zakonom uveo institut "alibija", odnosno prebacivanja odgovornosti dužnika i svih tijela u postupku na nekog drugog.
- Dužnik samostalno utvrđuje i osporava svoje dugove, povjerenik samo pregledava, a ne ispituje potraživanja, Fina samo sastavlja tablicu dugovanja i donosi rješenje o utvrđenju tražbina temeljem odluke samog dužnika, trgovački sudovi samo uspoređuju tekst plana financijskog restrukturiranja i nagodbe koja se pred njim sklapa - objašnjavao je Kolakušić u intervjuu Večernjem listu i dodao kako je najveći problem "što nisu propisani kriteriji po kojima postupa Ministarstvo financija".
"Legalizirana pljačka"
Predstečajne nagodbe kritizira i dio poduzetnika koji zbog njih čak pripremaju i tužbu protiv države. Vlasnik PIP pčelarska Ivo Bračić tvrdi kako je uvođenjem predstečajnih nagodbi "legalizirana pljačka", a slučajevi se riješavaju na političkoj bazi. Tvrdi da je njegova tvrtka Vitana u predstečajnoj nagodbi zakinuta za 70.000 kuna jer je prihvaćena nagodba po kojoj će njegovo potraživanje od 170.000 kuna biti vraćeno uz poček od dvije godine, a 65 posto glavnice u šest godina uz otpis kamata. Kao najveći problem mali poduzetnici navode činjenicu da nagodbe izglasavaju tvrtke kćeri dužnika, banke i država pri čemu oni ostaju oštećeni. Njima se osnovni prihodi i izvori zarada otpisuju u postocima od 30 do 70 posto pa im je sami položaj na tržištu i opstanak ugrožen.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca zamjeraju što predstečajne nagodbe provode vijeća koje imenuje ministar financija, njegovo ministarstvo odlučuje o žalbama, a u samim nagodbama se pojavljuje kao vjerovnik. Problem je i što dužnik sam popisuje tražbine pa ima mogućnost utvrditi visoke iznose nepostojećih tražbina kroz povezana društva, koja potom imaju glasove preko kojih nagodba prođe.
Uključite se u VL inicijativu
Najbolje i najsuvislije prijedloge objavit ćemo i predstaviti stručnjacima. Ostavljajte svoje komentare, komentirajte na Twitteru uz hashtag VLinicijativa, komentirajte ispod ove teme na našem Facebooku ili napišite svoj prijedlog na samoj VL inicijativi. U postu može biti i neka fotografija koja će vjerno oslikati vaš stav. I upamtite! Ovo nije još samo jedan običan forum. Večernji list vam nudi platformu za iznošenje mišljenja da zajedno nešto promijenimo u državi.
>>Porezni stručnjak Liniću: Ja bih se bojao na vašem mjestu!
>>'Konstatacije da su predstečajne nagodbe pljačka stoljeća pretjerane su'
osnovna stvar je da predstečajna nagodba (PSN) ne smije štititi dužnika nego vjerovnike, pogotovo ne smiju biti zaštićeni vlasnici firme koji su firmu doveli u predstečajnu poziciju kao niti uprava koja je kriva za loše poslovanje! konkretno: 1. PSN treba funkcionirati kao stečaj s preustrojem - tj. cilj je da firma opstane 2. bivši vlasnici (dioničari) nakon PSN ne smiju zadržati više od 25% vlasništva 3. PSN obavezno mora voditi sud, a ne FINA 4.treba onemogućiti da same firme preko svojih firmi kćeri utječu na rezultat PSN, tj. firme kćeri treba potpuno isključiti iz odlučivanja 5. udio država nakon PSN treba propisati da ne smije prelaziti 25% udjela kako bi se isključilo da se država još godinama petlja u poslovanje firme 6. otvaranjem PSN automatski treba ispitati kaznenu odgovornost sadašnje uprave za loše poslovanje koje je dovelo do PSN 7. PSN mora biti vremenski ograničena, a ne da se rokovi stalno produžavaju! znači od otvaranja u roku 60 dana sve mora biti okončano ili treba biti automatski pokrenut stečaj 8. ukoliko se utvrdi da su dugovi firme veći od temeljnog kapitala firme, dosadašnji vlasnici(dioničari moraju automatski biti u cijelosti razvlašteni, a vjerovnici u cijelosti postati novi vlasnici, uz zabranu prodaje udjela dok firma ne počne bar 1 godinu pozitivno poslovati