Ovo je početak kraja uravnilovke – tako je ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak predstavila jučer na sjednici Vlade usvojenu odluku o programskom financiranju javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Odluka obuhvaća financijsku konstrukciju za sljedeće četiri akademske godine, stavljajući u prvi plan intenciju razvoja novih studijskih programa u deficitarnim područjima, a kako najavljuju iz samog Ministarstva obrazovanja, odlukom se ujedno prvi put omogućilo i dodatno financiranje temeljeno isključivo na rezultatima.
Uz spomenute novosti, ministarstvo na čelu s ministricom Divjak odlukom o financiranju ujedno je prvi put osiguralo svojevrstan utjecaj na upisne kvote. Time, barem tako garantiraju u ministarstvu, nije narušena autonomija sveučilišta, već se utjecaj na upisne kvote odnosi na one programe koji su tržištu nužni, a za koje trenutačno postoji slabiji interes i to tako da će poticanje upisa deficitarnih programa određenim sveučilištima donositi više novca.
– Riječ je o velikom iskoraku za visoko obrazovanje u Hrvatskoj jer će država moći prvi put utjecati na upisne kvote na sveučilištima i kvalitetno poticati i financirati izvrsnost u znanstvenom i umjetničkom radu – poručila je tako ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Naime, za financiranje programa visokog obrazovanja i znanosti država će u sljedeće četiri godine osigurati 1,8 milijardi kuna uz mogućnost povlačenja dodatnih 400 milijuna kuna iz europskih strukturnih fondova, a poticanje financiranja izvrsnosti i onoga na temelju rezultata u praksi će, kako poručuje Blaženka Divjak, značiti da se visokim učilištima doznačuju sredstva za školarine za upis studenata u prvu godinu, ali i za uspješne studente viših godina.
Tako će sveučilišni studiji STEM područja za pojedinog studenta primati šest tisuća kuna, dok će oni koji potiču društvena, humanistička i interdisciplinarna područja primati 4300 kuna po studentu. Je li to diskriminacija humanističkih studija u odnosu na STEM, pitamo u ministarstvu.
– Ne, to ne znači diskriminaciju, nego predviđa financiranje koje se temelji na rezultatima, odnosno postizanju dogovorenih ciljeva. A jedan od dogovorenih ciljeva jest relevantnost u odnosu na sadašnje i buduće potrebe tržišta rada te razvoj gospodarstva – zaključuju. Upravo to je smjer u kojem se planiraju razvijati sveučilišta - prateći tržište rada kao ključnu smjernicu svog dosadašnjeg razvoja, poručuju u ministarstvu. Štoviše, kažu, ujedno je dogovoreno da će država plaćati školarine studentima koji prvi put upisuju prvu godinu, te uspješnim studentima viših godina.
– Podržavam odluku o zalaganju za smjer vrednovanja u kojem se cijene rezultati rada, ali pritom i potiče visoko obrazovanje te omogućuje autonomno strateško planiranje uz lakše izjednačavanje šansi studentima u pravu na visoko obrazovanje. Vjerujemo da će nam ova odluka Vlade dozvoliti intenzivniji i širi prostor u radu. Svakako mislim da će dobrim sveučilištima omogućiti da budu još bolja i da stanu uz bok europskim – prokomentirala je novu odluku Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci. Ministarstvo će prema novoj odluci sa svakim visokim učilištem pojedinačno definirati programe za koje smatra da ih je potrebno poticati te će se za te studijske programe moći ugovoriti dodatno zapošljavanje.
Pogledajte video rasprave Andreja Plenkovića i Davora Bernardića u Saboru:
Uspješan student je student sa članskom iskaznicom HDZ-a ili ...?