Usporedba s NDH – neprihvatljiva

Hrvatsku i Srbiju uz trgovinski trese i pravi diplomatski rat. Hrvatski veleposlanik u Srbiji Gordan Markotić odbio je u četvrtak primiti srbijansku prosvjednu notu zbog blokade granice sa Srbijom. Potpuno opravdano s obzirom na to da je u toj noti stajala srbijanska ocjena kako su mjere koje je Hrvatska uvela Srbiji mogu usporediti samo s mjerama poduzimanim u prošlosti u vrijeme faštističke NDH.

Nije uobičajeno

Hrvatski je veleposlanik, doznajemo, odbio primiti prosvjednu notu na licu mjesta, dakle čim ju je primio i pročitao. Takav čin nije baš uobičajen, ali je jedan od načina pritiska koji se u diplomaciji koristi.

– Uspoređivati NDH i Republiku Hrvatsku je neprihvatljivo. To je potpuno nepotrebna provokacija od strane Srbije. A mi ne mislimo graditi odnose sa Srbijom na tim osnovama. Kao članica Europske unije i dobar susjed Hrvatska će pomoći Srbiji da počne živjeti po europskim načelima i vrijednostima. Dat ćemo za to sve svoje znanje i iskustvo – smirivao je jučer tenzije Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić. Dodao je i kako se nada da se tako nešto više neće ponoviti.

Da je hrvatski veleposlanik dobro učinio kada je odbio notu smatra i hrvatski europarlamentarac Tonino Picula. Međutim, sada, naglašava, treba naći nove diplomatske kanale kako bi se ova situacija smirila. Nažalost, ponovilo se ili ne, šteta je već učinjena. Situacija ne ide prema smirivanju tenzija i u jednom će trenutku, kaže, trebati naći rješenje. Picula pri tome ne isključuje ni opciju da između dvije zemlje – Hrvatske i Srbije "uskoče" i medijatori.

– Hrvatska je članica Europske unije, a Srbija želi biti članica Europske unije. Pa je EU i najpozvanija da ponudi jednu vrstu rješenja. Problem izbjegličke krize, uostalom, nije niti počeo kao bilateralni problem već je riječ o europskom problemu – smatra Picula.

Ovo što sada imamo, dodaje, ne može postati trajno stanje. Hrvatska i Srbija moraju normalizirati odnose. U cijeloj je ovoj priči zanimljiva i činjenica da Hrvatskoj "packe" dijeli Srbija koja ima i te kako velikih problema u "svom dvorištu". Dovoljno se prisjetiti proljeća i rehabilitacije Draže Mihailovića, dočeka Vojislava Šešelja, četničkog vojvode i optuženika za ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini nakon puštanja iz haaškog pritvora kao i skandaloznog paljenja hrvatske zastave u Beogradu. I iako se tog istog Šešelja premijer Srbije Aleksandar Vučić odrekao, činjenica je da je on njegov bivši učenik te da je sa nekim drugim vodećim političarima Srbije svojevremeno bio u istoj Srpskoj radikalnoj stranci sa Šešeljem.

– Što da vam kažem. Izgleda da na ovim prostorima mnogi uzimaju sebi za pravo komentirati stvari za koje nemaju vjerodostojnost – kaže Klisović.

Da politika nije uvijek principijelna upozorava i Picula.

– Ova jedna vrsta agresije od strane Beograda je pokušaj da se neke stvari zamagle. U Srbiji se događaju problematični procesi, politika ima monopol nad medijima i treba mijenjati stvari nabolje. Srbija to mora korigirati i ovo što sada radi je samo dimna zavjesa da se ne govori o pravim problemima – kaže Picula.

Nema razuma

Politički analitičar Slaven Letica drži da je hrvatski veleposlanik dobro postupio kada je odbio primiti notu.

– Srbija koja je izgubila rat i htjela biti velika sad je postala mala i ima jedan oblik pamćenja. To se inače zove koncept podijeljenog sjećanja ili memorije – kaže Letica. Osvrnuo se i na "demonizaciju Vlade RH" od strane srpskih medija.

– To je potpuno prešlo na onu stranu razuma. Hrvatska i Srbija hitno se moraju sastati, možda u Tikvešu ili Karađorđevu i odvojiti problem imigranata od dobrosusjedskih odnosa i protoka robe – smatra Letica.

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza