Papa Franjo: Merkel je bila ljutita jer sam Europu usporedio s jalovom ženom, nesposobnom da rađa djecu

Kada se u 21. stoljeću i ženu i Europu nazove jalovom, kao što je to učinio mahom u medijima slavljeni papa Franjo, uvreda je to i za ženu i za Europu. Papa  je u veljači ove godine u razgovoru za Corriere della Sera sam otkrio da  ga  je  krajem  2014.  nakon  govora  u  Strasbourgu  nazvala  njemačka kancelarka  Angela Merkel. – Bila je pomalo ljutita jer sam usporedio Europu
s  jalovom ženom, nesposobnom da rađa djecu – kazao je. Pored te, omakla mu se i još jedna izjava da je Europa baka, koja više nije plodna, ni živahna.

A  da  je  Europa  muškog roda, bi li ju papa nazvao neplodnim starcem, koji nije  živahan?  I papa bi se morao sjetiti koliko ima godina i da je unatoč njima  ili  baš  zbog njih koristan za društvo, jednako kao i bake njegovih godina.  To  što se žene u Europi, osobito u ruralnim dijelovima, koje nisu mogle  imati djecu još u prošlom stoljeću nazivalo jalovima je nešto za što snosi  suodgovornost  i  Crkva,  jer  je  podupirala  duboko  patrijarhalno gledanje na ženu, koja je prije svega tijelo za rađanje, manje vrijedna ako nije  postala  majkom  i osigurala muškarcu potomstvo, po mogućnosti muško.

Sociolog  religije,  prof.  dr.  sc. Ivan Markešić ističe da se izjava pape Franje  o  Europi  kao jalovoj ženi, čak da je i istrgnuta iz konteksta, ne može braniti bez obzira na sve one dobre stvari koje papa čini.

– Ta  izjava,  htio  to  papa  Franjo  ili  ne,  u  bitnome  pokazuje duboki patrijarhalni  stav  koji u Crkvi vlada prema ženama, a koje trebaju biti u kući,  služiti  muža  i  mužu,  rađati mu djecu, ponajprije mušku, i čuvati “obraz”  obitelji.  Svima  nam  je poznato da je izraz "jalova žena" ružan, društveno  nepoželjan, diskriminatorski prema ženama, svejedno mogle ili ne mogle,  željele ili ne željele imati djecu. Ta izjava, makar to papa i nije želio  reći,  upućuje na to da su žene koje ne rađaju, svejedno iz kojih razloga, devijantne.  Kada  papa  Europu,  uspoređujući  je  sa  ženom,  optužuje za jalovost  zbog  demografskog  stanja, onda se takvo shvaćanje ne temelji na jednakovrijednosti muškarca i žene (kako stoji na početku Biblije: i stvori Bog  muško  i  žensko  –  sebi na sliku), nego na patrijarhalnoj kršćanskoj poziciji  da je žensko tijelo koje ne rađa bezvrijedno i vrijedno prijezira – govori prof. Markešić.

Koliko god, kaže, bio simpatizer pape i koliko god mu spočitavali “slijepo” promoviranje njegova pontifikata, papina izjava da je  Europa  kao  jalova  žena  neugodno  ga je iznenadila, posebno stoga što istodobno  Crkva  kao  uzor  kršćanskoga  života promovira celibat, odnosno "jalovost" muškaraca, koji su dragovoljno izabrali život u celibatu.

Ako  ćemo  govoriti o izumirućoj Europi i demografskim problemima, onda se i Crkva  treba  zapitati  što  je činila i čini da se promijeni konzervativan odnos prema zaposlenim ženama u neoliberalnom kapitalizmu i problemima koje imaju  u  usklađivanju obiteljskog i profesionalnog života. Nije slučajnost što  danas  s  natalitetom  najviše  problema imaju katoličke zemlje s juga
Europe  poput  Italije i Hrvatske, a ne skandinavske protestantske zemlje u kojima  je  i odnos prema ženama drukčiji. No, u svakom slučaju kod mnogih je  još  žena  ta koja ispada kriva i kad ne rađa i kad rađa previše djece.

Prisjetimo  se  da  je  papa  lani na putu iz Manile u Rim izjavio i da se katolici ne  trebaju razmnožavati poput zečeva te da je imati troje djece dobar  broj.  Prof. Markešić kaže da su mnogi skloni reći da je i ta izjava izvučena iz konteksta jer je papa govorio o odgovornome roditeljstvu.

– No, ona je ipak neprimjerena u odnosu prema ženama koje su u odgovornome roditeljstvu  rađale  i  rađaju  puno  djece.  Nakon  takve  izjave,  mnoge katolkinje  s puno djece mogle su se osjetiti postiđene i posramljene. Jer, pravo  je  svake odgovorne žene, pa i katolkinje, odlučiti hoće li, zatim s kime  i koliko će imati djece. Ja sam ponosan na svoju majku koja je rodila nas  osmero  djece.  Ne  mogu reći da se razmnožavala kao zečica, nego je u rađanju  djece  s mojim ocem vidjela ispunjenje svoga kršćanskoga života. I rodila  je onoliko djece koliko su ona i otac smatrali da ih mogu othraniti i  odgojiti  u kršćanskome duhu i poslati u svijet da budu na ponos njima i zajednici. I hvala im na tome – kaže prof. Markešić.

Još  kao  biskup,  Jorge Mario Bergoglio, papa, pokazao je svoj patrijarhalan odnos prema ženama kad  je,  kako  su  prenijeli  mediji,   2007.  za predsjedničku   kandidatkinju,  poslije  predsjednicu  Argentine,  Cristine Fernandez  de  Kirchner  naveo:  – Žene  su  prema  prirodi  neprikladne  za političke  zadatke. I papa je samo čovjek koji griješi poput svih nas, ali s  obzirom  na  planetarni  utjecaj njegovih riječi nije dobro kad izgovori rečenicu  o  kojoj  bi se mogao napisati roman, ali koji za mnoge žene kroz povijest ne bi imao sretan kraj. A za neke nema ni danas.