Trenutno je u svijetu u nekoj fazi izgradnje 24.000 kilometara naftovoda - dovoljno za pola kruga oko Zemlje, pokazuju najnovija izvješća. Projekti koje vode SAD, Rusija, Kina i Indija su "dramatično u suprotnosti s planovima ograničavanja globalnog zatopljenja na 1.5 do 2 stupnja Celzijeva" tvrde istraživači.
Nafta koja bi tekla ovim naftovodima godišnje bi proizvela najmanje pet milijardi tona ugljičnog dioksida, što je ekvivalent emisijama SAD-a, drugog najvećeg zagađivača na svijetu, Otprilike 40 posto ovih naftovoda već je u izgradnji, a ostali se još planiraju. Investitori 10.000 kilometara naftovoda koji su u izgradnji mogli bi izgubiti 75 milijardi dolara ako akcije za ublažavanje klimatske krize spriječe punu upotrebu novih cijevi, pišu analitičari Global Energy Monitora (GEM) koji su sastavili izvješće.
Rusija, koja se suočava sa Zapadnim bojkotom njene nafte i plina zbog rata u Ukrajini, želi povećati izvoz u Kinu i Indiju, zbog čega gradi 2000 km novih naftovoda. U sub-saharskoj Africi također je u izgradnji 2000 kilometara naftovoda, a predloženo je još i dodatnih 4.500 kilometara. Projekti uključuju i kontroverzni istočnoafrički cjevovod sirove nafte, koji će naftu ispumpanu iz nacionalnog parka u Ugandi prenositi na terminal na obali Tanzanije.
"Za Vlade koje podržavaju nove naftovode, ovo izvješće pokazuje gotovo namjerni neuspjeh postizanja klimatskih ciljeva" upozorio je Baird Langenbrunner iz GEM-a. "Unatoč klimatskim ciljevima koji prijete infrastrukturu fosilnih goriva pretvoriti u nasukanu imovinu, najveći svjetski potrošači fosilnih goriva, predvođeni SAD-om i Kinom, udvostručuju širenje naftovoda".
Naftna industrija prošle je godine uživala rekordne profite, navodi se u izvješću, te "koristi ovaj trenutak kaosa i krize da progura masivne ekspanzije mreže naftovoda" upozoravaju. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je svjetskim vođama koji su se u srijedu okupili u New Yorku da nas fosilna industrija ubija, "a čelnici nisu u skladu sa svojim narodima, koji vape za hitnom klimatskom akcijom".
Guardian je u svibnju otkrio da najveće tvrtke proizvođači fosilnih goriva planiraju mnoge 'ugljične bombe' - projekte koji bi gurnuli klimu iznad ciljanih maksimalnih temperatura, što bi moglo imati katastrofalne posljedice. Prošle godine u svibnju, Međunarodna energetska agencija izjavila je da su nova naftna i plinska polja nekompatibilna sa svijetom koji ostaje u relativno sigurnim granicama globalnog zatopljenja. Novo izvješće pokazuje da se duljina cjevovoda u izgradnji više nego udvostručila u usporedbi s procjenom iz 2019., dok se duljina predloženih naftovoda prepolovila.
SAD je svjetski predvodnik u razvijanju naftovoda. Trenutno se nalaze na svojevrsnom raskrižju jer žele povećati izvoz sirove nafte, no javnost se, pod sve većim utjecajem klimatskih promjena, polako okreće protiv takvih projekata. Indija je predvodnik u izgradnji naftovoda, uključujući 1630 kilometara dugački cjevovod za prijenos sirove nafte na sjeveroistoku zemlje, koji bi s radom trebao započeti 2024. Rusija se nada povećanju izvoza sjevernomorskom rutom koja postaje sve dostupnija uslijed otapanja arktičkog leda izazvanog klimatskim promjenama. Predloženi cjevovod Vostok dug je 1600 km.
Podaci o kapacitetu novih naftovoda bili su dostupni samo za dvije trećine onih koji su navedeni u izvješću, no samo bi oni nosili 30 milijardi bačvi dnevno,, desetljećima, ako nastave s radom do kraja prosječnog životnog vijeka cjevovoda. Kada bi ju se spalilo, sva ta nafta proizvodila bi 4,6 milijardi tona ugljičnog dioksida godišnje. Analiza koju je proveo GEM nije uključila projekte koji nisu napredovali posljednje dvije godine.
Globalne emisije ugljika moraju pasti za 50 posto do 2030. kako bismo ostali na pravom putu za međunarodno ugovorene ciljeve ograničavanja globalnog zatopljenja, upozoravaju znanstvenici diljem svijeta.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
Ne mogu da vjerujem da se javno objavljuje kako je obim zemlje 12000 km. Pa djeca u osnovnoj školi znaju da je to 40000 km.