Nakon sedam godina

Ustavni suci ocjenjivali izbor desetero ustavnih sudaca

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Zagreb: Zgrada Ustavnog suda u Varšavskoj ulici, ilustracija
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Aktivisti i volonteri Udruge Franak objavili kako je valutna klauzula u francima ništetna
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zgrada Ustavnog suda u Zagrebu
30.06.2023.
u 19:48
Podnositeljice ustavnih tužbi tvrdile su da su učinjeni propusti prije i tijekom postupka kandidiranja, jer lista od 10 kandidata za 10 upražnjenih mjesta nije imala valjano obrazloženje zašto je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio Hrvatskom saboru baš te kandidate
Pogledaj originalni članak

Sedam godina nakon izbora desetero od 13 sudaca Ustavnog suda, ustavni suci ocjenjivali su ustavnost tog postupka u kojem je između 46 valjanih kandidatura izabrano njih desetero, a u povodu zahtjeva kandidata koji nisu izabrani, Mile Mikecin Mišetić i Branka Genzić-Horvat. Njihove su ustavne tužbe odbijene.

US je razdvojio predmete za svakog suca pojedinačno i pretvorio u 20 ustavnosudskih predmeta. U protivnom US bi se doveo u situaciju da ne može odlučivati jer bi se svih desetero sudaca izuzelo.

Ovako su se suci izabrani u osporavanom postupku izuzeli od odlučivanja samo o vlastitom izboru – Andrej Abramović, dr. sc. Snježana Bagić, dr. sc. Branko Brkić, Lovorka Kušan, doc. dr. sc. Mario Jelušić, mr.sc. Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, a u svojim i svim ostalim predmetima izuzeli su se i troje ustavnih sudaca jer su u vrijeme izbora ustavnih sudaca bili saborski zastupnici, Ingrid Antičević Marinović, Davorin Mlakar i Josip Leko, dakle jer su sudjelovali u donošenju osporavanih odluka.

Podnositeljice ustavnih tužbi tvrdile su da su učinjeni propusti prije i tijekom postupka kandidiranja, jer lista od 10 kandidata za 10 upražnjenih mjesta nije imala valjano obrazloženje zašto je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio Hrvatskom saboru baš te kandidate i zašto su oni bolji od ostalih. Odbor se očitovao kako je iz njihova obrazloženja razvidno zašto su dali prednost pojedinom kandidatu pred ostalima, temeljem prikupljenje dokumentacije i razgovora s kandidatima, tako da su saborski zastupnici imali mogućnost usporediti kandidate, te prijedlog Odbora nisu morali prihvatiti u dijelu ili potpuno. Izabrani kandidati nisu bili dio nekog uvjetovanog paketa, a to što je o njihovu imenovanju odlučeno jedinstvenom odlukom ne dovodi u pitanje da su izabrani na temelju osobnih kvalifikacija i vrlina. 

POVEZANI ČLANCI:

Ustavni sud je još 2009. u svojoj odluci razmatrao dopuštenost provjere kvalifikacija kandidata za ustavnog suca – znanstvene i stručne istaknutosti u pravnoj struci i javnom djelovanju - te je zaključio da je riječ u prvom redu o vrijednosnoj ocjeni Hrvatskog sabora. 

Prigovor da Odbor nije obrazložio odlučujuće razlike zašto su neki kandidati izabrani, a drugi nisu, po ocjeni US-a je suviše općenit, te ne precizira kriterije po kojima bi Odbor trebao sastavljati obrazloženja. US naglašava da je izbor ustavnih sudaca bio izuzetno transparentan i otvoren za javnost. Biografije i prijave kandidata bile su dostupne javnosti, o njima je raspravljano u javnosti, svaki kandidat je sudjelovao u razgovoru pred Odborom, što je bilo medijski popraćeno i Odbor je o kandidatima odlučivao javnim glasovanjem. Osim toga, suci se biraju dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru pa "visoko postavljeni prag kvalificirane većine u načelu povećava vjerojatnost da će se tijekom demokratske rasprave koja počiva na kritičkoj razmjeni argumenata razotkriti kako prednosti tako i nedostaci određenog kandidata odnosno kandidatkinje". 

Ustav i Ustavni zakon ne inzistiraju na nekoj specifičnoj formuli ocjenjivanja sposobnosti i kvalifikacija kandidata, već su kriteriji izbora propisani u formi konvencionalnih načela izvrsnosti koji odgovaraju toj dužnosti, a svoju konkretizaciju nužno ostavljaju unutar široke slobode procjene Hrvatskog sabora. Kako bi se osporila odluka Hrvatskog sabora nužno je predočiti jasne dokaze da vrlo vjerojatno od Hrvatskog sabora imenovana osoba ne zadovoljava niti osnovni prag nekog od Ustavom propisanih kriterija. Podnositeljice takav dokaz nisu istakle, ali i sam postupak izbora sadrži jamstva da bi pogreška te razine bila uočena i izložena javnoj kritici. Hrvatski sabor imao je uvid u glasovanje članova Odbora o svakom kandidatu i mogao je ne izabrati od njih predložene kandidate i izabrati nekog od nepredloženih kandidata. 

Prema članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca koje se bira, ali tumačenjem te odredbe ne može se zaključiti da lista nužno mora sadržavati više kandidata od broja sudaca koje se bira.

>> VIDEO U Trogiru pucao 32-godišnjaku u glavu: Policija ga još traži, bio je u pritvoru zbog obiteljskog nasilja

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.