Danas u 18 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu bit će predstavljena knjiga akademika i suca Ustavnog suda Davora Krapca "Postupak pred Ustavnim sudom RH, ustrojstvo i proceduralni elementi ustavnog nadzora".
Knjigu, na kojoj je surađivala i viša ustavnosudska savjetnica Sanja Trgovac, a izdale su je Narodne novine, predstavit će predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec, profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Arsen Bačić i sudac Vrhovnog suda dr. sc. Marin Mrčela. Knjiga je namijenjena svima koje zanima "ustavni trenutak" naše zemlje, koja, kao što je poznato, među jedanaest najviših vrednota svojeg ustavnog poretka zapisuje "vladavinu prava", napisao je sam akademik Krapac u predgovoru knjige. To pravno djelo na 336 stranica, kojem su Omejec i Bačić bili recenzenti, "nastoji odgovoriti na pojedina pitanja o ustrojstvu i djelovanju hrvatskog Ustavnog suda, otvarajući kod nekih od njih i pogled na rješenja u poredbenom pravu".
Knjiga zahtijeva određena predznanja o ustavnom pravu, ali to ne znači da će u njoj povod za razmišljanja naći samo oni koji se s ustavnim pravom bave kao svojom specijalnošću, ističe sam autor. Tako i u predgovoru akademik Krapac, govoreći o pogrešnim predodžbama o Ustavnom sudu i njegovu položaju u našem pravnom poretku, ističe kako politika sve češće ne može pronaći pravi kompromis pa političke prijepore "judikalizira" pred Ustavnim sudom, što je znak nedostatnog političkog potencijala za sučeljavanje sa sukobima i njihovo rješavanje, koji je tipičan za postkomunističke zemlje.
Također, pogrešno je shvaćanje na kojem se, na žalost, najčešće temelji tisuće ustavnih tužbi, da je Ustavni sud još jedan instancijski sud kojem se može podnijeti "treća ili četvrta žalba". Ne, Ustavni sud je mjesto "posljednje obrane" Ustava pa "ne smije reagirati na ustavnu tužbu već zbog same nepravilne primjene zakonskog prava, nego tek ako se na toj povredi temelji povreda ustavnog prava". Tek tada će Ustavni sud ukinuti sporni pojedinačni akt tijela državne vlasti.
U vrijeme bujanja općeg nepovjerenja u državne i javne institucije, Ustavni sud nastoji ostati odgovoran za ustavne norme, navodi Krapac, obrazlažući kako to čini tako da iz svojih ustavnih nadležnosti "izvuče" što više kako bi djelotvorno služio razvitku ideje ustavne demokracije putem bezuvjetnog ustrajanja na ustavnom argumentu uz uvažavanje europskih pravnih standarda. To je jedini put koji, argumentira citirajući Jasnu Omejec, "usprkos poteškoćama, otvara mogućnost za postupno usmjeravanje pravnog poretka prema idealima utjelovljenim u Ustavu te prema pretpostavkama za "konstitucionalizaciju svijesti' pojedinca i društva u cjelini".
Ustavni sud je političko krilo HDZ-a, inače od sudskih vlasti osuđene zločinačke organizacije..