Ustavni sud podijeljen kao nikad, DSV uskratio uvid u spis SOA-e

Ustavni sud u punom je sastavu od 13 sudaca utvrdio da je Državno sudbeno vijeće lani 9. veljače i 23. ožujka povrijedilo zagrebačkoj županijskoj sutkinji Slavici Garac ustavno pravo na dostupnost svakog radnog mjesta i dužnosti pod jednakim uvjetima. DSV u roku od 60 dana mora ukloniti posljedice te povrede tako što će ponoviti postupak. Sutkinja se kandidirala za Građanski odjel Vrhovnog suda, za koji se prijavilo 24 kandidata.

Upao zamjenski kandidat

Garac je na listi bila druga sa 164,89 bodova, a DSV je zatražio sigurnosnu provjeru za prvih pet kandidata. Garac jedina nije prošla provjeru pa je DSV temeljem izvješća SOA-e zaključio kako kod nje postoji sigurnosni rizik. Stoga je provjeru prošao prvi sljedeći kandidat, a DSV je izabrao dvoje sudaca za Građanski odjel i dvoje za Kazneni odjel, sukladno natječaju. DSV nije sutkinji priopćio razloge temeljem kojih je utvrđen sigurnosni rizik pozivajući se na odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju Regner protiv Češke. Garac je iz medija doznala kako nije prošla provjeru te je u devet navrata tražila uvid od DSV-a te tri puta u SOA-i. Ali, uzalud. U odluci DSV-a izostanak obrazloženja obrazložen je “povjerljivim informacijama”. Sutkinja Garac stoga se u tužbi pitala postoji li uopće sigurnosna provjera. DSV je naveo kako je podnositeljica pozvana 17. travnja, 12 dana nakon njezina posljednjeg zahtjeva, radi uvida u predmet. DSV se ne slaže kako joj je povrijeđeno “pravo na jednakost oružja” kao element pravičnog suđenja.

Ustavni sud upućuje na to da su u ranijim odlukama utvrdili da DSV samostalno donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka temeljem izvješća nadležne agencije. Što znači da je izvješće SOA-e samo dio postupka pred DSV-om, koji daje konačnu ocjenu o sigurnosnom riziku. Što se kontradiktornosti postupka tiče, Ustavni sud se pozvao na stavove ESLJP-a u predmetu T. G. protiv Hrvatske, prema kojem stranke moraju imati priliku saznati za sve predložene dokaze ili dostavljena očitovanja te staviti svoje primjedbe na njih, a sve to kako bi mogli utjecati na odluku suda. Premda otkrivanje relevantnih dokaza nije apsolutno pravo, pa je moguće uskratiti uvid ako postoji neki važniji javni interes.

Ali, dopuštene su samo one mjere koje su strogo potrebne. U više predmeta Ustavni sud je utvrdio kako kandidat od DSV-a može saznati sadržaj podataka o sigurnosnoj provjeri i iznijeti svoje primjedbe. Moguće je ograničiti kandidatu uvid u neke podatke iz izvješća zbog nekog suprotstavljenog interesa, ali ne u mjeri da mu se onemogući učinkovito osporavanje podataka iz sigurnosnog izvješća. To ograničenje mora se svesti na najmanju moguću mjeru.

Ustavni sud je utvrdio da DSV pogrešno tumači stajališta ESLJP-a iz predmeta Regner protiv Češke pa stoga i pogrešno zaključuju kako nemaju obvezu iznijeti razloge na kojima temelje zaključak o sigurnosnom riziku. Garac nije bila upoznata “o odlučujućem dokazu protiv nje” pa nije mogla utjecati na odluku DSV-a. DSV-ovo obrazloženje vrlo je općenito te ne navode koji je to legitiman interes bio razlog da joj se ne omogući uvid. Stoga odluka DSV-a ne zadovoljava standarde prava na obrazloženu odluku. Ustavni sud napominje da njegova odluka ne utječe na valjanost odluka DSV-a o imenovanim sucima Vrhovnog suda, to više jer je riječ o propustu DSV-a.

Ima li uvjete za sutkinju?

Sudac Davorin Mlakar smatra da je postupak DSV-a opterećen manjkavostima i odluka neodrživa. Ospori li sutkinja izvješće SOA-e, njezin “nasljednik” trebao bi biti razriješen. Ali zakon to ne predviđa, a po natječaju ne mogu oboje biti imenovani. Pokaže li se osnovanost sigurnosnih zapreka, pita se ima li Garac uvjete i za sutkinju županijskog suda. Suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec drže da, ako je sudac sigurnosni rizik za Vrhovni, onda je i za niži sud, te smatraju da su podaci SOA-e trebali biti javni te da DSV treba pokrenuti postupak za takve osobe. Suci Rajko Mlinarić, Ingrid Antičević-Marinović, Miroslav Šeparović i Miroslav Šumanović, iako podupiru većinsku odluku, drže kako sigurnosna provjera vrijedi samo u odnosu na kandidate za Vrhovni sud koji nisu pravosudni dužnosnici.

Pogledajte video - Hrvatski političari koji su se spominjali u seks-aferama: