Ustavni sud usvojio tužbu obitelji malene Madine Hosseini

Roditeljima i osmero braće i sestara malene Madine Hosseini, koja je 2017. godine poginula nakon što je podletjela pod vlak u blizini hrvatsko-srpske granice, usvojena je ustavna tužba u vezi s postupkom u kojem su tražili zaštitu u Hrvatskoj jer je Ustavni sud utvrdio da naš MUP i upravni sudovi nisu s dostatnom izvjesnošću utvrdili da je Srbija tzv. sigurna treća zemlja i da tražiteljima azila ne bi prijetilo vraćanje u zemlju podrijetla.

Usvojena je tužba i drugoj supruzi Madinina oca i djeci, tako da je ukupno riječ o četvero odraslih i desetero djece od jedne do 15 godina iz Afganistana u odnosu na koje su ukinute i odluke Visokog upravnog suda te je predmet vraćen ponovno u Upravni sud u Osijeku. Sve ih je zastupala odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić.

Prijetili mu talibani

Nakon tragedije s Madinom vraćeni su u Srbiju, ali 2018. godine ponovno su ušli u Hrvatsku i zatražili međunarodnu zaštitu. Otac i suprug podnositelja ustavne tužbe rekao je da su mu talibani prijetili jer je radio kao policajac i vozač za američku vojsku u Afganistanu pa je zbog straha od njih, jer je u jednom napadu i ranjen, uspio pobjeći s obitelji. Nakon što su nezakonito ušli u Hrvatsku, MUP je odbacio njihov zahtjev za azil, ne ulazeći u njegovu osnovanost, primjenom tzv. instituta sigurne treće zemlje. Obrazloženo je da srbijanski ustav jamči temeljna ljudska i manjinska prava. Srbija je potpisnica i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, ima i zakone o azilu i strancima kojima je propisano i načelo non-refoulement, koje štiti izbjeglice od protjerivanja, odnosno vraćanja u zemlju u kojoj bi mogli biti ubijeni, mučeni ili proganjani zbog rasnih, vjerskih ili nacionalnih razloga, odnosno zbog pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkoj opciji.

UNHCR: Srbija nije sigurna

I upravni sudovi potvrdili su da pravni okvir u Srbiji jamči efikasan i pravedan postupak međunarodne zaštite pa i od tzv. lančanog “refoulementa”. Uzeto je u obzir i to što su godinu i pol bili u Srbiji i nisu bili izloženi nečovječnom ili sličnom postupanju. Ali, odvjetnica je prigovorila kako pri procjeni Srbije kao “sigurne treće zemlje” nije uzeto u obzir da je unazad deset godina odobrila samo 47 izbjegličkih statusa i 62 supsidijarne zaštite, što je zanemarivo u odnosu na broj izbjeglica.

I ustavni suci dali su za pravo kako nije dovoljno ispitati pravni okvir za tražitelje azila, nego i stvarno stanje u primjeni, što je Ustavni sud učinio uvidom u izvještaj Beogradskog centra za ljudska prava “Pravo na azil u Republici Srbiji 2019.”, koji se temelji na podacima UNHCR-a te izvješću ECRE-a. Ističe se sljedeći podatak – od 12.937 zahtjeva za azil ili supsidijarnu zaštitu, od kojih se 3847 odnosilo na Afganistance, dodijeljeno ih je samo 35.

U jednom UNHCR-ovu izvješću za Mađarsku zapaženo je da Srbija nije sigurna treća zemlja, osobito nakon što je povećan dotok tražitelja azila s kojim se tamošnji sustav ne može nositi.

Prekršajni sud u Kanjiži za dva mjeseca novčano je kaznio i u Mađarsku vratio 3150 stranaca...

Kad država protjeruje pojedince u treću zemlju bez ispitivanja osnovanosti zahtjeva za azil, obveza je ne izložiti ih tako riziku vraćanja u zemlju podrijetla. Tada je glavno pitanje hoće li pojedinac u trećoj zemlji imati odgovarajući pristup azilu, pri čemu se moraju ispitati i uvjeti života za tražitelje azila u toj zemlji. Ako postoji stvarni rizik da će tražitelju azila u trećoj zemlji biti onemogućen pristup postupku azila koji nju ili njega štiti od protjerivanja ili vraćanja, dužnost je države da tražitelje azila ne udalji u treću zemlju. Inače bi mogli biti vraćeni u zemlju podrijetla bez ocjene rizika.

Inače, Ustavni sud odbio je ustavnu tužbu roditelja nakon odbačaja kaznene prijave i istrage o smrti Madine Hosseini.