"Povijesnim dogovorom” nazvao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso u petak, na zaključnoj konferenciji za novinare proljetnoga Europskoga vijeća, sastanka šefova država ili vlada EU 27, odluku da zemlje članice eurozone usklađenim dvostranim posudbama, te uz potporu Međunarodnoga monetarnoga fonda, pomognu izvući Grčku iz gliba. Ocjenjuje se da za to treba 22 milijarde eura.
No, te bi posudbe bile tek krajnji izlaz ako Grčka ne uzmogne povoljno doći do novca na novčarskim tržištima. Barroso, međutim, očekuje se da će već sama najava pomoći otkloniti strahove zajmodavaca da Atena neće moći vraćati rate državnoga duga i obeshrabriti špekulante grčkim mjenicama.
No, ako Grčka ipak uputi zahtjev za novčanom pomoći, Europska središnja banka i Europska komisija procijenit će jesu li kamate koje Grčka plaća na nova zaduženja zaista previsoke. Tek ako to se to potvrdi, pokrenut će se dogovoreni potporni ustroj, kakav bi vrijedio i za druge članice eurozone koje su upale u glib, poput Španjolske, Portugala ili Irske, ali pod uvjetom da i one primijene “hrabre i odlučne mjere” za reznje proračunskoga manjka, kakve provodi vlada u Ateni.
- Novčarska tržišta moraju sada djelovati na temelju činjenica, a ne fikcije – upozorio je Barroso.
- Vjerujem se prihvaćeni ustroj neće trebati pokrenuti te da će Grčka postupno dobivati povjerenje tržišta - dodao je predsjednik Europske središnje banke Jean Claude Trichet.
Šefovi država ili vlada EU 27 usvojili su u petak i novu srednjoročnu gospodarsku strategiju nazvanu Europe 2020. Cilj joj je, kako je rekao predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy, razviti u EU takvo gopodarstvo koje će uzimati u obzir okolišne i društvene potrebe “jer takvu Europu želimo ostaviti budućim naraštajima”. Ciljevi nove strategije su do 2020. godine povećati zaposlenost pučanstva u dobi od 20. do 64. godine sa sadašnjih 69 na 75 posto, povećati ulaganja u istraživanja i razvoj na tri posto bruto domaćega proizvoda EU, ostvariti europske “20/20/20” ciljeve o smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova i povećanju udjela obnovnjivih energenata u energetskoj mješavini, postići da se najmanje 40 posto mladih doškoluje do diplome te smanjiti broj Europljana koji žive ispod crte siromaštva za četvrtinu, odnosno sa 80 na 60 milijuna. Do lipanjskoga summita EU treba te europske ciljeve pretočiti u konkretne obveze svake pojedine zemlje članice, među kojima će se 2012. godine naći i Hrvatska.
Ovo bi trebala biti dobra škola za sve nas. Ako naše političke glavonje misle, da će nam ulaskom u EU sve poći lakše i da ćemo ekonomski procvjetati, grdo se varaju. Proći ćemo lošije od Grčke. Ne samo što ćemo zbog nagomilanog duga i totalno nekonkuremtne proizvodnje bankrotirati, već će nas prisiliti da za naplatu prodamo svoju zemlju,. otoke ...Već smo i počeli prodajom mora Sloveniji, to je tek uvod u rasprodaju Hrvatske ulaskom u EU.