Vlada Ujedinjenog Kraljevstva kreće u ispunjavanje jednog od svojih ključnih obećanja. Od prvog dana 2021. godine ta zemlja ukida slobodni protok ljudi i zatvara svoje granice za nekvalificirane strane radnike, kao i za one koji ne govore engleski.
Vlada je jučer predstavila zakon koji će propisivati koji će migranti moći ući u zemlju nakon 2021. godine. “Preuzimamo potpunu kontrolu nad svojim granicama prvi put u više desetljeća”, stoji u vladinu obrazloženju zakona.
Vladajuća Konzervativna stranka predvođena premijerom Borisom Johnsonom to obećava svojim biračima već godinama, ali je prijedlog ograničavanja useljavanja radne snage pritom očekivano izazvao kritike poslodavaca. Oni premijera pitaju: “A tko će raditi one poslove koje su dosad radili gotovo isključivo stranci?”
Bez Poljaka i Rumunja
Britanski radnici nakon svjetske financijske krize često su za male plaće u svojoj zemlji krivili strane radnike koji su spremni raditi za male satnice te su time, smatrali su oni, rušili cijenu rada. Želja za prekidom slobodnog protoka ljudi, kao jednog od stupova Europske unije, bio je jedan od ključnih uzroka Brexita.
Mnogi koji su 2016. glasali za izlazak UK iz EU to su učinili kako bi spriječili nekontroliranu migraciju, kako su je opisivali. Posebno su bili skeptični prema doseljenicima iz istočne Europe, primjerice Poljacima ili Rumunjima. Jučer je vlada počela raditi na ispunjavanju obećanja koje je dao Johnson: zaustavit ćemo slobodni protok ljudi.
Vladin prijedlog uključuje imigrantski sustav sličan onom koji ima Australija, a temelji se na bodovima koje svaki strani radnik koji želi ući u zemlju dobiva. Pravila se jednako odnose na one koji dolaze iz EU, čiji UK više nije član, kao i na radnike iz svih drugih zemalja.
Da bi mogao doći raditi u UK, strani radnik će morati ostvariti 70 bodova, a zaradit će ih prema tomu govori li dobro engleski, ima li ponudu za posao, je li za njega kvalificiran, ali i prema plaći koju će zarađivati. Također će važan kriterij biti i njegov stupanj obrazovanja te eventualna nestašica radne snage za neko od zanimanja.
To primjerice znači da se oni koji bi godišnje zarađivali manje od dvadeset tisuća funti, koji nisu dovoljno kvalificirani ili koji pak ne govore engleski dovoljno dobro, neće moći doći raditi u UK. Isto tako, ljudi koji dolaze raditi u tu zemlju neće moći otvoriti svoj obrt ili tvrtku, već će morati unaprijed imati solidan posao.
Poslodavci će imati desetak mjeseci da se prilagode novim uvjetima. Oni se žale da bi ove odluke mogle imati dalekosežne posljedice za britansko gospodarstvo. Posebno se žale poslodavci u sektoru brige za starije ljude koji ovise o stranoj radnoj snazi. Isto tako, mnogi prigovaraju zato što su i konobari svrstani među nekvalificirane radnike.
Za niz britanskih industrija strani radnici predstavljaju jedini izvor radne snage. Veliki ugostiteljski lanac Pret A Manger tako je prije dvije godine rekao da je tek jedna od 50 osoba koje se prijave za posao u tvrtki Britanac. Ukupno imaju više od 65 posto radnika iz zemalja EU, ne računajući UK.
Berači voća, zanimanje vrlo poznato po tomu što su ga mahom okupirali stranci jer je Britancima preteško ili preslabo plaćeno, dobit će posebne kvote: poslodavci će na tim sezonskim poslovima moći zaposliti deset tisuća radnika. I to unatoč tomu što je lobistička grupa Nacionalna farmerska unija (NFU) tražila 70 tisuća viza sljedeće godine samo za te poslove.
Šefica NFU-a Minette Batters, piše britanski Guardian, kaže da je ironično to što vlada potiče ljude da povećaju količinu voća i povrća u svojoj prehrani, a pritom otežava proizvodnju voća i povrća u zemlji.
Vlada svoje mjere opravdava potrebom za većim rastom britanskih plaća koje godinama stagniraju. Poslodavcima kažu da će se morati snaći. Ministrica unutarnjih poslova Priti Patel poduzećima je poručila da moraju više brinuti o britanskim radnicima te im pomoći da razviju vještine korisne na tržištu rada. Pritom je dodala da je u Britaniji oko osam milijuna ljudi između 16 i 64 godine “ekonomski neaktivno” te da bi se tvrtke morale fokusirati na njih.
“Kulturni rat” UK i EU
U međuvremenu bi UK na sasvim drugom području mogao očekivati žestoku bitku. Grčka, uz podršku Italije, uspjela je izlobirati da se u nacrtu europskih pozicija u budućim pregovorima o trgovinskom sporazumu s Londonom uvrsti i “povrat nelegalno oduzetog kulturnog blaga”.
Iako nije navedeno na koje se blago misli, Atena je u siječnju rekla da će ubrzati povrat glasovitih skulptura u zbirci zvanoj Elginov mramor iz Britanskog muzeja u Londonu. Britanski diplomat Lord Elgin početkom 19. stoljeća prenio ih je iz Grčke, ali ih Britanski muzej odbija vratiti.
Ta institucija tvrdi da je Elgin sklopio legalni ugovor s Otomanskim Carstvom, pod čijom je vlašću tada bila Grčka. Britanska vlada rekla je da odbija u trgovinskom sporazumu pregovarati o umjetničkim djelima koja su u posjedu Britanskog muzeja.
Ajmo malo radit Britanci. Nema više pranja gu'ica koje obavljaju siromašne Bugarke, Rumunjke, Poljakinje, Hrvatice. Krpicu u te fine engleske prstiće plave krvi, i lijepo lagano govance po govance britanskim mamama i tatama.