Uvode li Skandinavci doista šestosatno radno vrijeme?

Iako su domaći mediji prije mjesec dana objavili vijest da Švedska prelazi na šestosatno radno vrijeme s ciljem povećanja produktivnosti na poslu, ali i sveopćeg zadovoljstva svojih radnika, čini se da je ta skandinavska zemlja ipak daleko od uvođenja ovog, moglo bi ga se nazvati, pionirskog podviga. 

Koncept šestosatnog radnog vremena nije novost u Švedskoj iako je ove godine, 2015. ideja ponovno zaživjela. U servisnim centrima Toyote na zapadnoj obali takve smjene mehaničarima uvedene su prije više od desetljeća, a kompanija je navela da od tada bilježe rast profita.

Od 1990. do ranih 2000.-ih bilo je niz probnih pokušaja u javnom sektoru, a onaj u rudarskom gradu Kiruna na sjeveru tako je funkcionirao 16 godina, no zbog političkih spletki od toga se odustalo kao i zbog činjenice da nisu mjerili podatke o uspješnosti.

A kakve su radne navike i prava u Švedskoj? Kako piše BBC, diljem zemlje tek oko 1% zaposlenika radi više od 50 sati tjedno što je ujedno u prosjeku jedna od najnižih stopa u zemljama OECD-a. Šveđani imaju pravo na 25 dana godišnjeg odmora, no velika društva često svojim zaposlenicima pružaju više slobodnog vremena. Roditelji imaju pravo na 480 dana rodiljnog dopusta koji imaju pravo podijeliti među sobom. Većina ureda prazni su nakon 17 sati.

Posljednjih mjeseci nekoliko start-upova u Stockholmu pridružilo se Background AB-u koji testira koncept šestosatnog radnog vremena u dvjema bolničkim odjelima u gradu Umea na sjeveru Švedske te na kirurgiji sveučilišne bolnice Sahlgrenska u Göteborgu.

Najveća inicijativa bilježili se u domu za starije i nemoćne na zapadu Švedske gdje se 80 medicinskih sestara prebacilo na šestosatno radno vrijeme još u veljači kao dio dvogodišnjeg probnog razdoblja. Drugih 80 zaposlenika ostalo je raditi uobičajene osmosatne smjene.

– Prerano je za zaključke, no sestre koje rade kraće rjeđe uzimaju bolovanje i prijavljuju da su manje izložene stresu, kaže Bengt Lorensson, vodeći konzultant kojega je za analizu podataka unajmilo Gradsko vijeće u Göteborgu.

Kaže kako je očito da se poboljšala skrb o pacijentima, a zaposlenici su počeli organizirati više različitih aktivnosti za korisnike poput satova plesa, grupnog čitanja ili šetnji na otvorenom.

– Zasad je riječ o ranim pokazateljima, no primjećujemo da je kvaliteta rada povećana – kaže Bengt Lorensson.

Švedski i međunarodni političari pomno prate projekt, a Lorensson priznaje da je pomalo obuzet činjenicom da postoji globalni interes medija za njegovim istraživanjem. Također smatra važnim istaknuti da je uvođenje šestosatnog radnog vremena daleko od toga da postane radna norma u ovoj skandinavskoj zemlji.

Među različitim primjerima, dio njih pozdravlja uvođenje kraćeg radnog vremena, međutim, generalni je zaključak da većina radnika ne poznaje nikoga tko trenutačno radi četvrtinu kraće radno vrijeme te da mnogi ne bi znali što da rade s viškom slobodnog vremena.

– Većina mojih klijenata su direktori i menadžeri koji smatraju da je rad najvažnija stvar na svijetu, no tada ipak shvaćaju da nemaju kada provesti vrijeme sa svojom djecom – kaže trenerica karijera u Stockholmu Pia Webb (40).

Kaže i da nije iznenađena dobrim rezultatima probnih istraživanja u Göteborgu i drugdje diljem zemlje.

– Švedskom privatnom sektoru jasna je međuovisnost zdravlja i profita. Velike kompanije plaćaju vježbanje u teretanama svojim zaposlenicima, a postoje i fleksibilni radni sati pa roditelji mogu odvesti i podići djecu iz vrtića i škola – kaže Webb koja priznaje da, kad je čula za ideju kraćeg radnog vremena, prvo što je pomislila bilo je "što će svi ti ljudi raditi s viškom slobodnog vremena?"

– No, već vidim da će ljudi kućama odlaziti ranije i sa svojim obiteljima kvalitetnije provoditi vrijeme – kaže Webb.

Bivša IT menadžerica priznaje da je doživjela sagorijevanje na poslu zbog čega je odlučila pronaći način da život učini zdravijim i kvalitetnijim. 

>> Šveđani počeli raditi šest sati dnevno, naši poslodavci kažu: U Hrvatskoj to nije moguće!