Kolumna

Ruše li 'mostovi' svijet s 
dva pola

Foto: Reuters/PIXSELL
Ruše li 'mostovi' svijet s 
dva pola
25.12.2015.
u 15:45
Može se, možda, govoriti o nestajanju stranačkog bipolarizma, odnosno vlada ili desnog ili lijevog centra.
Pogledaj originalni članak

Rezultati španjolskih parlamentarnih izbora znače rušenje dvostranačja. Da, ali to se ne može kazati za cijelu Europu, gdje su u mnogim državama uvijek bile koalicijske vlade, kao npr. u Njemačkoj koju uzimamo za primjer po stabilnim vladama, ili u Italiji gdje su vlade sve samo ne stabilne. Može se, možda, govoriti o nestajanju stranačkog bipolarizma, odnosno vlada ili desnog ili lijevog centra.

Ali ni to nije potpuno istinito, jer dvije španjolske stranke koje su srušile dvostranačje zapravo dolaze jedna s ljevice (Podemos), a druga s desnice (Ciudadanos). U Italiji je pokret Pet zvijezda (M5s) drukčiji, jer nema neku svoju ideologiju. Stajališta iznosi s obzirom na određene situacije. Oko nekih pitanja (školstvo, zdravstvo itd.) ima stajalište ljevice, a oko drugih (izbjeglička kriza, granice, euro itd.) na krajnjoj je desnici. Most u Hrvatskoj također nema ni izrazito ljevičarsko ni izrazito desničarsko držanje.

Pojava zelenih uzdrmala je tradicionalne stranke. No, nakon što su one u svoje programe unijele i brigu za okoliš nestala je potreba za zelenim strankama. Za koalicijske vlade se obično kaže da su nestabilne (Njemačka to opovrgava), dok se za jednobojne vlade govori da ne odražavaju interese većine nego manjine, jer ovisno o izbornim sustavima dolaze na vlast s manje od 50% glasova.

Teško je i za Francusku kazati kako su na vlasti bili ili samo desni ili samo lijevi, jer je bilo i kohabitiranja. Europske demokracije ipak proživljavaju duboke promjene, ali prije svega zato što se društvo puno brže udaljava od misli koje vladaju u strankama. Ipak, može se kazati da su 20. stoljeće okarakterizirala dvostranačja, ali da ta podjela u 21. stoljeću više ne zadovoljava birače pa stvaraju "mostove" da bi s njima rušili lijevo-desne podjele. Osnovna manjkavost današnjih stranaka nije njihovo vezanje za neku obalu, već negledanje horizonta.

Svaka stranka gleda kako osvojiti vlast kratkoročnim mjerama (onda su to uglavnom klijentelističke), umjesto da pogleda u budućnost. Stranke 21. stoljeća neće biti ideološke, ali ni populističke. Morat će imati viziju bez predznaka.*

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.