Uz još 34 tisuće američkih vojnika, u Afganistan ide i visoki predstavnik

Nakon višemjesečnog promišljanja američki predsjednik Barack Obama donio je odluku da u Afganistan pošalje dodatnih 34 tisuće američkih vojnika. Nova strategija za okončanje rata u Afganistanu ne govori izravno o izlaznoj strategiji, ali postoje naznake da boravak američke vojske u toj zemlji ima sasvim ograničeni rok. Uz to, predsjednik će Amerikancima, koji se sve više protive ovome ratu, predstaviti i način na koji će se mjeriti napredak u borbi protiv korupcije u koju je ogrezla vlast afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija. Bez konkretnih, vidljivih i mjerljivih rezultata, Karzai više neće moći računati na američku pomoć.

Odgovornost koju ovim potezom Obama preuzima je zapravo golema zato što je u ožujku u Afganistan već poslao dodatni kontingent od 21 tisuću vojnika, a s ovim novim pojačanjem u toj će zemlji biti oko 100 tisuća Amerikanaca. Uz to, riječ je o ratu koji traje već više od osam godina i u kojem nije postignut nikakav napredak. Štoviše, jug zemlje je u potpunom rasulu, a talibani opet nadziru velika područja. Kako se ne navode konkretni datumi povlačenja, plan ostavlja dovoljno manevarskog prostora da se dobije bitka protiv talibana, ali i da se afganistanska vojska osposobi u toj mjeri da može preuzeti odgovornost za sigurnost u zemlji.

Postavljanje rokova moglo bi izazvati neželjene posljedice i u Pakistanu, utočištu talibana, koji je trenutačno na samom rubu političkog rasula i koji je, prema nekim procjenama, već sada najopasnija zemlja na svijetu. Obama je svjestan da bi raspad vlasti u ovoj nuklearnoj sili mogao imati teške, pa i katastrofalne posljedice. Stoga nikako nije mogao donijeti odluku o povlačenju iz Afganistana, jer je politička i sigurnosna stabilizacija te zemlje nužna za budućnost Pakistana, ali i za stabilnost u cijeloj regiji.

U svome govoru, u kojem će obrazložiti novu strategiju, Obama će također naglasiti da je Osama bin Laden, koji se vjerojatno krije u Pakistanu, još uvijek jedan od glavnih razloga zašto se američki vojnici nalaze u Afganistanu. Obama misli da Bin Laden i Al-Qa’ida još uvijek predstavljaju opasnost za američku nacionalnu sigurnost, ali i za sigurnost na globalnoj razini.

Jedna od važnijih funkcija američke vojske u Afganistanu ubuduće neće biti obuka afganistanskih snaga sigurnosti (vojska i policija). Zapovjednik snaga NATO-a u toj zemlji, američki general Stanley McChrystal, koji je od Obame tražio pojačanje od 40 tisuća vojnika, procijenio je da bi do listopada 2013. godine u Afganistanu trebalo biti oko 400 tisuća pripadnika afganistanskih sigurnosnih snaga, koji bi u tom trenutku u potpunosti mogli preuzeti odgovornost za sigurnost u zemlji. Prva američka pojačanja krenut će početkom siječnja, a to će biti marinci i specijalci obučeni za ratovanje u brdskim predjelima. Partneri iz NATO-a pristali su u tu zemlju poslati još ukupno sedam tisuća vojnika, tako da će zapovjednik McChrystal zapravo dobiti ono što je tražio.

No uz vojni paket postoji i onaj politički u oblikovanju u kojemu je sudjelovao Obamin posebni izaslanik za Afganistan i Pakistan Richard Holbrooke. Uz postavljanje visokog predstavnika međunarodne zajednice, koji bi bio svojevrsni nadglednik predsjednika Karzaija i njegove vlasti, predviđa se i osnivanje međunarodne “kontaktne grupe”. Holbrookeov paket, koji uvelike nalikuje onom implementiranom u BiH nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, mogao bi na snagu stupiti u siječnju 2010. iako brojne europske zemlje i Kanada imaju rezerve prema ovakvome planu. Kako mandat šefa misije UN-a u Afganistanu Kaija Eidea, kojeg SAD smatra odgovornim za kaos koji je uslijedio nakon predsjedničkih izbora, istječe u ožujku sljedeće godine, svi su izgledi da će se iznaći kompromis oko visokog predstavnika i da će Afganistan krenuti stopama BiH.