Merkur, taj vrući planet najbliži Suncu, u svojoj bi unutrašnjosti mogao sadržavati najmanje 100 milijardi tona leda – objavila je to NASA i na taj način zauvijek promijenila viđenje o prvom Sunčevu susjedu. Led, a možda i smrznuti organski materijali, nalaze se unutar brojnih kratera na sjevernom polu planeta, na strani koja nije okrenuta prema Suncu i gdje se temperatura spušta i do minus 223 stupnja Celzijeva.
Dva desetljeća rada
Ovo zanimljivo otkriće rezultat je dvadesetogodišnjeg istraživanja u kojem su korišteni zemaljski teleskopi. Na osnovi informacija koje su prikupili, postojale su jasne naznake da bi na Merkuru moglo biti leda. To je sada napokon potvrdila letjelica Messenger, koja je u Merkurovoj orbiti, gdje boravi posljednjih godinu i pol dana, osim smrznute vode, uočila i organske materijale slične katranu i ugljenu. Vjeruje se da su ih u proteklih nekoliko milijuna godina tamo donijeli kometi i asteroidi koji su udarali o površinu planeta.
– Otkriće je veliko, nismo ga očekivali. No, sve ovo ipak ne znači da tamo ima života, mislimo da ga nema čak ni u najprimitivnijim oblicima – rekao je David Paige, planetarni znanstvenik s Kalifornijskog sveučilišta, te je dodao da je led najvjerojatnije zaštićen nekoliko centimetara debelim slojem organskog materijala. Iako su neki spoznaju o ledu na vrućem Merkuru već proglasili senzacijom, za Antu Radonića, voditelja planetarija u zagrebačkom Tehničkom muzeju, to nije neočekivana novost:
– Nije me to previše iznenadilo. Još od početka devedesetih godina prošlog stoljeća imali smo naznake postojanja zaleđene vode, samo je trebalo obaviti konkretna mjerenja, a to je sada učinio Messenger. Led je prisutan u područjima stalne sjene, a jednako kao i organske tvari, vjerojatno su ga donijeli kometi i asteroidi koji su padali na površinu planeta. Ako ga ima na sjevernom, vrlo je vjerojatno da bi ga moglo biti i na južnom Merkurovu polu – smatra Radonić, koji se slaže da otkrića ne predstavljaju nikakvu potvrdu života na tom planetu. Iako živih bića po svemu sudeći nema, NASA-ini znanstvenici napominju da će spoznaja o postojanju leda dati novi zamah istraživanjima o nastanku života na Zemlji i načinu na koji se on eventualno mogao razviti i na planetima izvan Sunčeva sustava.
Pretraga iz daljine
Za sve ovo najviše je zaslužan Messenger, NASA-ina letjelica koja obavlja sličan posao kao Curiosity na Marsu, ali razlika leži u tome što Curiosity izravno traži organske tvari u uzorcima tla, dok Messenger prema Merkuru šalje laserske zrake. One se odbijaju o njegovu površinu i na taj način dostavljaju važne podatke. Tijekom istraživanja ispaljeno je 10.000 zraka, a tom se metodom došlo do najnovijih otkrića koja se temelje na računalnim modelima i laboratorijskim eksperimentima.