– Čovjek je poput stroja. S vremenom se dijelovi istroše. Ali, ako se zamijene, stroj će raditi vječno. Pobijedimo li starost, a nema razloga da to ne učinimo jer već sada baratamo znanjem i tehnikom, pogotovo uz novac koji će uložiti Google, prosječan vijek mogao bi biti i tisuću godina – kaže Britanac Aubrey de Grey.
Koliko je ostario
Taj mršavi 50-godišnjak neuredne kose, ispijena lica koje skriva polumetarska brada, guru je gerontoloških krugova. Netipična izgleda, odjeven u razvučene majice i isprane traperice te s bocom piva u ruci, De Grey ne odgovara slici znanstvenika. Ima on i doktorat, i to s Cambridgea, no, kako se šale njegov prijatelj, izgledom više podsjeća na čovjeka koji pokušava uništiti ljudsku rasu, a ne spasiti je. Posljednji smo put razgovarali 2008. Koliko je ostario od tada, pitamo.
– Biološki? Najmanje pet godina jer naporno radim. No s druge strane, izgleda da imam genetski dobru podlogu, kad me testiraju na markere starenja, ispadam mlađi od kronološke dobi – govori. Od djetinjstva se pita što je u starenju normalno i dobro.
– Starenje je tabu, ali i dogma, stvar koja se uzima zdravo za gotovo. Na starenje gledam kao na bolest, a bolest se u principu može izliječiti i poraziti. Svakoga dana u svijetu umire 150 tisuća ljudi. Dvije trećine od starosti. Uspijem li, spasit ću 100.000 života svaki dan – objašnjava De Grey i sam svjestan da su njegova istraživanja zasad frustrirajuća za javnost. Ljudi žele doći u ljekarnu i kupiti tablete protiv starenja, a ne slušati o staničnim mehanizmima. A prvi upotrebljivi rezultati doći će tek za 25 godina, procjenjuje. Možda i prije jer novac je sve. A Google je nedavno osnovao Calico, tvrtku za istraživanje starenja.
Trostruko brže
– O da, u kontaktu smo s njima. Krenu li pravim putem, uz taj novac mogli bi trostruko ubrzati istraživanja – oduševljen je. Istraživanja provodi u okviru programa nazvanog SENS. Baza im je u Cambridgeu, gdje je De Grey proveo veći dio života. Rođen je u Londonu, oca nije upoznao, a majka mu je bila umjetnica. Inzistirala je da se posveti matematici i prirodnim znanostima. Završio je fakultet u Cambridgeu i stekao zvanje softverskog inženjera. Uska specijalnost bila mu je umjetna inteligencija. Interes za starenje, koji ga je pratio od djetinjstva, nije ga prošao. Razbuktao se kad je upoznao profesoricu biologije Adelaide Carpenter, a potom se njome i oženio.
– Da bih potpuno sagledao proces starenja, nedostajalo mi je teorijske osnove. Moja draga žena postala mi je mentor. Najčešće bih instrukcije dobivao dok bismo večerali – smije se De Grey. Nakon godina samoobrazovanja, 1995. zaradio je titulu teorijskog gerontologa. Upravo je taj podatak kamen spoticanja koleg. Zamjeraju mu što dotad nije imao ni dan laboratorijske prakse. – Taj ne zna koji je koji kraj pipete – vic je koji se prepričava na sastancima.
– Autsajder bolje vidi. – relativizira De Grey.
Ljudi su strojevi
Danas se bitka protiv starenja uglavnom vodi na dvije fronte. Prva se bavi metabolizmom i otuda dolaze preporuke kako zdravo jesti, kretati se što više kako bi se preventivno umanjila šteta nastala izmjenom tvari u organizmu. Druga je fronta liječenje, i to se radi lijekovima ili operacijama. De Aubrey se pak nakon nekoliko godina vrtnje odlučio za novi put.
– Osnovnu je teoriju najlakše objasniti ako tijelo usporedimo s autom. Ima ljudi koji se brinu, mijenjaju ulje, ne stišću gas... Ipak, auto će se neminovno pokvariti. No ima i drugih – onih koji mijenjaju dijelove. Takav auto mogao bi voziti zauvijek. Isto je s tijelom, mi smo strojevi, a svaki se stroj istroši. Zdrava hrana i kretanje produljit će život i bit ćete zdraviji, no kad-tad i to će doći kraju. Uostalom, za mnoge od nas je već prekasno da štetu saniramo. Većina ljudi ne treba preventivno pomlađivanje, već saniranje posljedica starenja – objašnjava.
Identificirao je sedam strategija za borbu protiv starenja, od mitohondrijskih mutacija, nagomilanog otpada do gubitka stanica.
– Sve su jednako važne, ali najveći uspjeh imamo na području ateroskleroze, uzroka srčanog i moždanog udara. Otkrili smo bakteriju čiji enzimi razaraju tvari koje uzrokuju aterosklerozu (7-ketokolesterol) te smo je podvrgnuli mutacijama kako bi funkcionirala u ljudskim stanicama – govori.
Utopistička slika
Fundamentalna zamjerka De Greyu iz tabora mainstream gerontologa tiče se poimanja starenja. Gerontolog Tom Kirkwood autor je teorije starenja nazvane “potrošno tijelo”. S vremenom organizmi krenu u bojkot borbe protiv starenja. Tijelo je programirano da “zaspi”, da se više aktivno ne bori.
Stoga se većina gerontologa bavi kako unaprijediti kvalitetu života, i to ne samo iz humanih, već i ekonomskih razloga. Prema statistici, ljudi u prosjeku pri kraju života pate 11 godina. A što su boljeg zdravlja, manja su izdavanja za zdravstvo. De Grey nudi utopističku sliku: neograničen život bez boli.
>>Planira živjeti vječno: Evo kako će si produžiti život!