Uzaludni bijeg iz Hrvatske: Ognjen Šimić ide na robiju

Odbjegli riječki kirurg Ognjen Šimić može se početi pripremati za odlazak u zatvor jer je Ministarstvo pravde BiH od kolega iz Hrvatske i službeno ovaj tjedan primilo zahtjev za izdržavanje kazne. Na slobodi će moći provesti oko mjesec dana, dok Ministarstvo pravde Federacije BiH kod mjerodavnog suda u Sarajevu ne provjeri je li nalog Županijskog suda u Rijeci za njegovo privođenje pravno ispravan. To je, tvrdi tajnik Ministarstva pravde BiH Jusuf Halilagić, sada stvar protokola. Uz Ognjena Šimića, kojega je riječki Županijski sud pravomoćno osudio na pet godina zatvora, Ministarstvo pravosuđa Hrvatske poslalo je još sedam zahtjeva za uhićenje bjegunaca.

Ne otkrivaju identitet

– Iz Hrvatske smo dobili osam predmeta, ali su četiri bila nepotpuna. Ove predmete smo proslijedili mjerodavnim sudovima koji trebaju potvrditi presude u Hrvatskoj, a kasnije poslati osuđenike na izdržavanju kazne u BiH. Ista je procedura i s osuđenicima koje potražuje pravosuđe BiH, a koji se kriju u Srbiji – rekao je Halilagić. Identitet osoba koje u BiH traži Ministarstvo pravosuđa Hrvatske nisu željeli otkrivati.

– Mogu kazati da uopće nisu poznati široj javnosti kao što je to dr. Ognjen Šimić – kazao je tajnik Ministarstva pravde BiH Jusuf Halilagić.

U Ministarstvu pravde BiH ne kriju nezadovoljstvo provođenjem Sporazuma o međusobnom izvršenju sudskih odluka u kaznenim stvarima, koji je s Hrvatskom potpisan 10. veljače, a sa Srbijom 26. veljače, a kojim je predviđeno da osobe koje zlorabe dvojno državljanstvo kaznu moraju izdržavati u zatvorima zemlje u koju su pobjegle. Iz Ministarstva BiH navode da su nakon izricanja presude iz BiH pobjegle 282 osobe, od kojih se 106 nalazi u Hrvatskoj, oko sto u Srbiji, 24 u Crnoj Gori, dok za njih 56 to ministarstvo nema podatke gdje se nalaze. U BiH se nalazi 46 osuđenika iz Hrvatske.

Signal za ponovni bijeg

U hrvatskom Ministarstvu pravosuđa navode da je Županijski sud u Rijeci 19. ožujka putem Ministarstva pravosuđa u BiH uputio zamolnicu za preuzimanje izvršenja pravomoćne presude dr. Ognjenu Šimiću. Glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić kaže da iz BiH još nije stigao nikakav odgovor.

Procedura, naime, nalaže da se pošalje pravomoćna presuda te ostali podaci koji se odnose na identitet osobe kako bi pravosuđe susjedne zemlje moglo imati pravni temelj za provođenje presude, odnosno zatvaranje osuđenika. Podaci koje nam je dala Vesna Dovranić ne podudaraju se s onima koje iznosi Ministarstvo pravosuđa BiH. Dovranić, naime, tvrdi da je do sada iz Hrvatske u susjednu zemlju poslano samo šest zahtjeva (uključujući i slučaj Šimić) za izvršenje pravomoćne presude, a ne osam. Nije željela reći koji su to slučajevi navodeći kako bi se iznošenje imena moglo doživjeti kao svojevrsna opstrukcija postupka. Naime, otkrivanjem imena bjegunaca koji se trebaju pozvati na izvršenje zatvorske kazne moglo bi im se signalizirati da je vrijeme za novi bijeg, odnosno da im ni BiH više nije sigurna zemlja.

Ratni zločin i korupcija nisu iznimka 

Sporazum o izmjenama Sporazuma o međusobnom izvršenju sudskih odluka u kaznenim stvarima kojima je osigurano da pravomoćno osuđene osobe više neće moći izbjegavati služenje zatvorske kazne zlorabeći institut dvojnog državljanstva, ministri pravosuđa Hrvatske i BiH potpisali su početkom veljače. Ivan Šimonović i Bariša Čolak zapravo su izmijenili dio sporazuma po kojemu je osuđenik, da bi mu se u susjednoj zemlji izvršila zatvorska kazna na koju je osuđen u drugoj zemlji, na to trebao dati pristanak.

Pristanak osuđenika značio je da se sporazum zapravo ne primjenjuje.

Izmjene koje su potpisali Šimonović i Čolak stavile su taj sporazum u funkciju, ali i razriješile dileme na način da je sada nedvojbeno kako se on odnosi i na slučajeve korupcijskog kriminala te na slučajeve ratnog zločina.

Uvjet da bi netko u BiH izdržavao kaznu na koju je osuđen u Hrvatskoj (i obratno) jest da je presuda pravomoćna i da nije donesena u odsutnosti.