Uzbuna teheranskih vlasti zbog pogreba ajatolaha buntovnika

Stotine tisuća Iranaca okupile su se na pokopu velikog ajatolaha Huseina Alija Montazerija, jednog od najutjecajnijih protivnika režima Mahmuda Ahmadinedžada, pri čemu je došlo i do sukoba s policijom. Pristup svetom gradu šijita Qomu stranim je novinarima zabranjen, a državne su vlasti pokušale omesti masovno okupljanje na pokopu. 

Okupljanje opozicije
BBC, Guardian i Spiegel prenose izjave očevidaca po kojima su vozila bila zaustavljana već na prilazima gradu, a neki su od poklonika ajatolaha Montazerija, koji je umro prirodnom smrću u 88. godini, i uhićivani. Opozicijska internetska stranica Kaleme.org izvještava da su na pokop došli i predsjednički kandidat na ovogodišnjim izborima i vođa reformističke opozicije Mir Husein Musavi, jedan od najutjecajnijih reformističkih političara Mehdi Karubi i niz uglednika te da je izaslanike poslao i bivši predsjednik Hašemi Rafsandžani. Kaleme.org navodi da je policija nakon kraćeg sukoba s organizatorima oduzela razglas za obraćanju okupljenima, a s opozicionarima su se nakratko pokušale obračunati pristalice vrhovnog vođe Alija Hamneija. U Qomu, 125 kilometara jugozapadno od Teherana, snage su sigurnosti na najvišem stupnju pripravnosti. Kako šijiti pokojnike oplakuju i jedanaestog te četrdesetog dana nakon smrti, očekuju se daljnji nemiri. Montazeri je bio druga najvažnija osoba islamske revolucije iz 1979. 

U Homeinijevoj nemilosti
Ajatolah Ruholah Homeini izabrao ga je da ga predstavlja dok je bio u egzilu te ga je vidio kao svoga nasljednika. U Homeinijevu nemilost Montazeri je pao kad je stao kritizirati smjer u kojem se islamska revolucija kretala. Vlast je desetljećima optuživao zbog diktature uime islama, što je smatrao svetogrđem, a od 1997. do 2003. bio je kućnom pritvoru zbog sukoba s ajatolahom Alijem Hamneijem. Osuđivao je sporne predsjedničke izbore u lipnju, progon političkih aktivista i suspenziju demokracije te je čak proglasio fetvu protiv Ahmadinedžadova režima. Inzistirao je na tome da vlast mora služiti narodu te da, prema islamu, vlast prema narodu mora biti blaga, milosrdna, suosjećajna i ponizna.