Uzgoj marihuane pod kontrolom, zašto ne?

Ne znam kako bi to u nas funkcioniralo na otvorenom, no ja sam svakako za legalizaciju uzgoja – kaže Josip Plavec iz velikogoričke tvrtke Herbio Plus, komentirajući ovotjedni prijedlog čelnika HSS-a Kreše Beljaka Vladi kako popis djelatnosti OPG-ova treba proširiti na uzgoj marihuane, čime bi se spriječilo crno tržište koje “divlja” u Hrvatskoj.

Popunili bi i posezonu

Plavec s kooperantima na 250 hektara uzgaja industrijsku konoplju (Cannabis sativa), koju kao sirovinu u svijetu koriste za više od 25.000 različitih proizvoda – od tekstila, odjeće, obuće, užadi, papira, građevinskog materijala do biomase i biodizela. Sjemenke i hladno prešano ulje te biljke danas zovu i superhranom. No zbog poveznice s indijskom rođakinjom (Cannabis indica) i količine THC-a u tragovima (do 0,2%), hrvatska legislativa ni nju “ne voli” i brani njezino cjelovito iskorištavanje, osim sjemena, listova i cvijeta, zbog čega nas ozbiljni ulagači svake godine u širokom luku zaobilaze i odlaze u Rumunjsku, Srbiju... Kako onda legalizirati uzgoj još neželjenije marihuane, pitamo Plaveca, koji je i predsjednik udruge Kronoplja.

– Lako. Možemo neki put i preskočiti koji korak da ne budemo uvijek među zadnjima. Samo bi trebalo odlučiti hoće li to biti u medicinske ili rekreativne svrhe, jer se ova prva proizvodi u strogo kontroliranim uvjetima. U Italiji to, primjerice, radi vojska u suradnji s nekim kompanijama. Ako se marihuana sadi u zatvorenom, mogu se imati i tri-četiri berbe godišnje i manje je podložna štetnicima, plijesni i slično. U otvorenom je jedna berba i veći utjecaj štetnika. No kod sadnje u rekreativne svrhe to nije problem – objašnjava Plavec, ističući kako je u svakom slučaju potrebna i edukacija onih koji bi to radili, bili oni OPG-i ili tvrtke. Za razliku od ratarskih kultura, oko marihuane ima i puno ručnog rada, okopavanja, branja... pa bi se i puno ljudi zaposlilo.

– U nizu saveznih država u SAD-u dozvolila se sadnja konoplje u rekreativne svrhe. Na nju se plaćaju veliki porezi i taj novac ulaže u otvaranje vrtića, škola, za socijalu, beskućnike... Mi pak imamo jako dobre brojke u turizmu koje bi legalizacija marihuane podebljala i na obali i u kontinentalnom dijelu – tvrdi Plavec, ističući kako bi prema jednoj računici samo u Istru zbog marihuane svakog vikenda dolazilo između 50 do 100 tisuća Talijana bez obzira na sezonu, što bi podebljalo hrvatski BDP, a imali bismo i dobar izvozni proizvod.

Mario Puškarić, čiji je OPG Agro Puškarić u nas najpoznatiji po proizvodnji krumpira i češnjaka, smatra kako bi OPG-ovi s marihuanom dobili dobar prihod, no zalaže se za ekstremno jake kontrole. – Pitate li me kao građanina, smatram da je marihuana manje štetna od alkohola – kazao je.

Poticaji za industrijsku

Beljakov prijedlog nije obradovao ministra Tomislava Tolušića.

– Beljak možda ne zna da se industrijska konoplja uzgaja u Hrvatskoj od 2012., a poljoprivrednici koji siju certificirano sjeme dobivaju i poticaj. Lani smo tako isplatili više od milijun kuna poljoprivrednicima koji je uzgajaju na 870 ha i od nje rade izvrsne prehrambene i kozmetičke proizvode. Toplo preporučujem navedenom gospodinu da proba neki od tih proizvoda, ali onaj certificirani, bez THC-a – poručio je Tolušić. Beljakova nekadašnja stranačka kolegica, eurozastupnica Marijana Petir, kazala je kako Beljak kao čelna osoba HSS-a samo potvrđuje kako nimalo ne razumije probleme sela i, umjesto da predlaže rješenja za probleme mladih poljoprivrednika i generacijske obnove, pristupa poljoprivrednom zemljištu, previsokih troškova proizvodnje i visokih kamatnih stopa te nepoštene trgovačke prakse, bavi se marihuanom.

Industrijska i indijska konoplja međusobno se oprašuju