Europska unija dobila je novi zamah u svom razvoju, koji ipak ne ide u smjeru stvaranja Unije u više brzina nego u smjeru jačanja ravnopravnosti svih članica, a Hrvatska je dobila novi poticaj da se što brže priključi Schengenskoj i euro zoni. Rezultat je to govora o stanju Unije koji je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker održao pred Europskim parlamentom u Strasbourgu.
Umjesto podjele na Uniju s više brzina, gdje napredniji idu brže i dublje u integracije, a drugi kaskaju, Juncker najavljuje novu EU u kojoj su svi u svemu: sve države članice u Schengenskoj zoni bez granica, u euro zoni, u bankovnoj uniji itd.
Sloboda i ravnopravnost
Juncker i Europska komisija pokušat će implementirati tu viziju do 30. ožujka 2019., dana nakon što Velika Britanija formalno izađe iz članstva. I dana kada Juncker očekuje da će se dogoditi poseban summit 27 država članica (u Rumunjskoj, tada predsjedavajućoj Vijećem EU) na kojemu će biti donesene odluke o velikoj reformi Unije koju je Juncker jučer zamislio.
– Gajim nadu da će se Europljani 30. ožujka 2019. probuditi u Uniji u kojoj svi čvrsto stojimo uz naše vrijednosti. U Uniji u kojoj sve države članice čvrsto poštuju vladavinu prava. U Uniji u kojoj je puno članstvo u euro zoni, bankovnoj uniji i Schengenskom području postalo norma za sve države članice EU – poručio je Juncker.
To otvara mogućnost Hrvatskoj, kao najmlađoj članici EU, da brzim trakom počne voziti prema euru i Schengenu, a predsjednik Komisije i izrijekom je spomenuo hrvatski put u bezgraničnu zonu.
– Ako želimo ojačati zaštitu svojih vanjskih granica, odmah moramo Bugarskoj i Rumunjskoj dopustiti da pristupe schengenskom prostoru. Trebali bismo i Hrvatskoj dopustiti da postane punopravna članica schengenskog prostora u trenutku kada ispuni sve kriterije – poručio je.
Ta formulacija, koja uz Hrvatsku spominje kriterije, a uz Bugarsku i Rumunjsku ne, odražava činjenicu da još traje evaluacija Europske komisije o spremnosti RH za Schengen, što je proces koji je za druge dvije zemlje već završio pozitivnom ocjenom. No, postoji li mogućnost da Slovenija, u svojim pokušajima da prisili Hrvatsku na implementaciju odluke arbitražnog suda o granici koju Hrvatska ne priznaje zbog slovenske kompromitacije arbitraže, blokira hrvatski ulazak u Schengen tvrdnjom da nisu ispunjeni kriteriji? Juncker je, u ekskluzivnom razgovoru za HRT, rekao kako se snažno protivi blokiranju kandidatkinja koje su spremne za Schengen.
Neven Mimica, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, komentirao nam je kako ideja Europe s više brzina “nakon ovog govora gubi na snazi”.
– To za Hrvatsku predstavlja priliku da ubrza. Vjerojatno će Hrvatskoj biti lakše prije ispuniti schengenske uvjete, nego za članstvo u euro zoni. Ali je važno da čvrsto zajaši na taj val, koji može brže otvarati vrata europskih integracija u područjima u kojima dosad nismo integrirani – rekao je Mimica.
Govor o stanju Unije tradicionalan je godišnji govor šefa Komisije u kojem iznosi program rada. Ali ovoga puta to je više bio govor o budućnosti Unije, nego o sadašnjem stanju. Bijela knjiga s pet scenarija razvoja EU, dokument koji je Komisija objavila u ožujku kako bi potakla raspravu o budućnosti nakon Brexita, sada je nadograđena scenarijem koji Juncker i Komisija ne samo predlažu, nego se za njega zalažu i nude način kako ga provesti. To je svojevrsni Junckerov, “šesti” scenarij.
U njemu nema drugorazrednih država članica niti drugorazrednih građana. U njemu temeljne vrijednosti čitave EU ostaju sloboda, ravnopravnost (tj. jednake mogućnosti za sve) i vladavina prava. Također, jačanje socijalne Unije, u kojoj “se moramo dogoditi što je fer, a što nije fer na socijalnom tržištu”.
Iako ostaje pri svojoj ranijoj tvrdnji da nema proširenja EU u njegovu mandatu, Juncker želi ostaviti vrata otvorena za zapadnobalkanske države kandidatkinje, kojima je jučer praktički obećao da će kad-tad ući u EU, no ne i za Tursku jer se ta država “u zadnje vrijeme sama počela udaljavati od EU”. Kritizirao je turske vlasti zbog pritvaranja novinara i pozvao na njihovo oslobađanje.
Juncker želi izgraditi i obrambenu uniju unutar EU, želi i uspostavu europskog obavještajnog ureda koji će pomoći razmjeni podataka u borbi protiv terorizma. Želi i uvođenje europskog ministra gospodarstva i financija, ali ne želi da euro zona ima zaseban proračun i zaseban parlament. U njegovoj viziji, euro je valuta svih članica EU, pa je Europski parlament dovoljan.
Otpor i razvodnjavanje
Ipak, kao jedan od prvih znakova da će Junckerova vizija naići na otpor i razvodnjavanje, nizozemski premijer Mark Rutte jučer je iz Haaga poručio da je Juncker “romantik”.
– Ja sam više netko tko kaže: ako imate vizije, otiđite vidjeti doktora – rekao je Nizozemac.
Ruža Tomašić, zastupnica u EP-u koja je među hrvatskim zastupnicima najviše euroskeptična, komentirala je Junckerov govor kao dobar na početku, ali…
– Kad je govorio o jednoj, jedinstvenoj Europi, gotovo kao “jedan narod, jedna država”, to mi je malo zasmetalo. Da ovo ne završi kao zajednica Njemačke i Francuske, a mi mali narodi da ne možemo ništa – rekla je Tomašić.
Ne mogu vaše firme dobiti isti tretman jer onda "rodjacke" firme neće moći naplačivati četiri puta više vrijednost radova.