Predstavljene izmjene Zakona o strancima: Evo što čeka one koji dođu raditi u Hrvatsku

Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, i Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u 11 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici prezentiraju izmjenu Zakona o strancima.

Božinović je uvodno kazao da se suočavaju s povećanim brojem izdanih dozvola za strance, istaknuvši da je država postala atraktivnija destinacija za radnike iz cijelog svijeta. Naglasio je da su se dosad dobro nosili s većim brojem stranaca, ali su se odlučili na izmjene kako bi se bolje prilagodili trenutačnoj situaciji te da će i u budućnosti morati biti fleksibilni i prilagodljivi.

Govoreći o useljenicima, istaknuo je da najveći broj čine strani radnici koje dovode poslodavci te da je riječ o ljudima nižih obrazovnih kvalifikacija koji privremeno borave u našoj državi. Istaknuo je i da je potreba za radnom snagom veća od dostupnih radnika, zbog čega su i izdane dozvole za rad stranim radnicima, naglasio je. "Domaće stanovništvo stari i smanjuje se broj radnika. Sve to utječe na to da postoji potreba za uvozom strane radne snage kako bismo održali konkurentnost gospodarstva, kako bi se privukle investicije, ali i, naravno, da bi se održao mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav", naglasio je.

Broj zaposlenih povećao se za 98.626 u posljednjih nekoliko godina, dok se broj nezaposlenih smanjio za 45.625. Što se tiče izdavanja dozvola, najviše ih je izdano, govori Božinović, u sektorima građevine (44%), turizma (25%), prometa (6%) i trgovine (3%), dok ostale djelatnosti čine 9%. Božinović je također naveo podatke o stranim radnicima prema državljanstvu, kazavši da ih najviše u Hrvatsku dolazi iz BiH, Srbije, Nepala, Indije, Makedonije, Kosova, Bangladeša, Turske i Albanije. Tako smo u 2023. imali čak 28.000 radnika iz BiH, 24.000 iz Srbije, 23.000 iz Nepala, 15.600 iz Indije...

VEZANI ČLANCI:

Božinović je potom istaknuo da je omogućeno izdavanje "plave karte" prvi put osobama koje svoje vještine dokazuju radnim iskustvom u ICT sektoru. "Glavni motiv Europske unije za izdavanje te plave karte je privlačenje visokokvalificirane radne snage. To smo, naravno, uskladili s promjenama na razini EU. Produženo je trajanje plave karte s 24 na 48 mjeseci. Novina je da je omogućeno prvi put izdavanje 'plave karte' Europske unije za osobe s formalnim visokim obrazovanjem, a to se odnosi isključivo na osobe u ICT sektoru", pojasnio je ministar. "To govori o tome kolika je potreba za tim stručnjacima na razini Europske unije. Također, za ovu kategoriju ljudi je omogućena fleksibilnija promjena poslodavaca", dodao je.

Drugo usklađivanje vezano je za direktivu o sezonskim radnicima. "Sezonskim radnicima dozvola će se izdavati na devet umjesto dosadašnjih šest mjeseci, kako bi se bolje podržale potrebe za sezonskim radnicima. To je nešto o čemu smo i s našim partnerima razgovarali", dodao je.

Što se tiče daljnjih načela koje smo ovdje dogovorili, jedno od važnijih je da smanjujemo i administrativno optećenje za sve dionike procesa, kako za poslodavca tako i za radnike, najavio je Božinović. "Jedna od većih novina je upravo produženje važenja dozvola za boravak i rad za strane radnike, s jedne na tri godine, naravno ovisno o trajanju Ugovora o radu", dodao je. Olakšane su promjene zanimanja i poslodavca, a dodatni rad stranog radnika je također izmijenjen sukadno Zakonu o radu, navodi Božinović dalje.

"Nama je važno da svima koji imaju dozvolu za boravak i rad, mi, kao posljedica nedostatka domaće radne snage, uvodimo obvezu dostave dokaza kompetenecija i za defiticarna zanimanja, što do sada nije bila obveza. Određeni su i omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika - najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedificitarna zanimanja, a osam posto hrvatskih radnika za deficitirna zanimanja u hrvatskim tvrtkama", rekao je Božinović. "Što se tiče ograničenja broja podnesenih zahtjeva, on ovisi o veličini poslodavca", navodi dalje.

Uveden je i institut zadužnica za osiguranje povratka stranih radnika, ako netko od poslodavaca odustane od zapošljavanja, kazao je ministar unutarnjih poslova. "To je nešto što su MUP i policija primijetili i tražili, da se na određeni način to regulira, jer se nerijetko dogodi da strani radnik dođe u zračnu luku i onda poslodovac koji ih je tražio odustane od tih radnika. U tom je slučaju daljnje postupanje u rukama policije, što ne bi trebao biti slučaj. Teret njihova vraćanja je prepušten državnim institucijama", pojašnjava.

Uvodi se i zaštita stranih radnika. "Uvodi se dopušteno vrijeme zaposlenih stranih radnika kojima važi postojeća dozvola za boravak i rad u HR. Ako im prestane Ugovor o radu, imat će dopušteno vrijeme nezaposlenosti. Daje se rok od 60 dana, osoba ima važeću dozvolu i u tom roku može naći novog poslodavca, bez da se ponavlja cijeli postupak, koji je prilično kompliciran i uključuje velik broj državnih tijela, a zapravo je osoba već tu i već je provjerena", kazao je Božinović.

Također, uvodi se obveza poslodavca da dostavi dokaz o primjerenom smještaju radnika, kao uvjet za izdavanje dozvole za boravak i rad. "Te uvjete ćemo propisati posebnim pravilnikom koji će donijeti zajedno MUP i Ministarstvo rada. Dakle, nije obveza, ali ako netko već iskazuje namjeru organiziranja smještaja za strane radnike, onda taj smještaj mora biti u skladu s pravilnikom koji ćemo donijeti. Mislim da vam je poznato da ima slučajeva gdje taj smještaj nije primjeren i human, a to je nešto za što smo se opredijelili da stavimo u ovu izmjenu zakona, potaknuti upravo nekim od tih slučajeva koji su izazvali pozornost javnosti", objasnio je.

VIDEO Davor Božinović u Centru za prihvat migranata

Video: Snježana Bičak