Plenković: Imamo 20 % manje zaraženih ovaj tjedan, pozivam sve da se pridržavaju mjera

Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici Vlade da se unatoč većoj stopi zaraznosti varijante omikron, bilježi 20 posto manje novozaraženih koronavirusom nego proteklog tjedna, a pozvao je na daljnje poštivanje epidemioloških mjera i cijepljenje.

"Mislim da i dalje trebamo nastaviti s cijepljenjem; 2,3 milijuna ljudi u Hrvatskoj je cijepljeno barem prvom dozom, a 800.000 je cijepljenih booster dozom. Pozivam sve da se pridržavaju epidemioloških mjera jer ćemo samo kombinacijom cijepljenja i pridržavanjem mjera ostvariti rezultate da bude što manje zaraženih", rekao je Plenković.

Od ostalih tema, premijer je istaknuo sastanak sa čelnicima sindikata za kojeg je rekao da je bio koristan i dobar u svjetlu izazova glede rasta cijena energenata, kao i drugih tema koje su na dnevnom redu i kroz njihovo socijalno partnerstvo i ono što se inače raspravlja na Gospodarsko-socijalnom vijeću.

Premijer Plenković podsjetio je kako je jučer održana i sjednica Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku u Hrvatskom saboru na temu terorizma, na kojem su se mogli čuti stavovi Državnog odvjetništva RH, policije i Sigurnosno-obavještajne agencije. 

"Ja sam pojasnio stavove oko terorističkog napada (na Banske dvore) iz listopada 2020., govorio o svemu što se dosad poduzelo i što se i dalje radi na tom slučaju kako bismo rasvijetlili u potpunosti sve okolnosti koje su do njega i dovele", rekao je.

Dodao je kako su u Neumu održani pregovori oko izbornog zakona u BiH.

– Nastavit ćemo naše napore i razgovarati s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora i vidjeti što Hrvatska još može učiniti s drugim partnerima da se pronađe rješenje – rekao je i dodao kako će pokazati ''čvrstu potporu i maksimalan angažman Vlade''.

Tomislav Medved rekao je kako je ovaj tjedan započela gradnja montažnih kuća na potresom pogođenom području. Rekao je i kako se idući tjedan potpisuje ugovor s izvođačem radova za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća klasičnom gradnjom.

– Naš je plan da sve korisnike kontejnera, čije su kuće označene zelenom oznakom, vratimo u domove do 1. travnja – rekao je Medved.

– Zabilježeno je 8815 slučajeva zaraze, a brzim antigenskim testiranjem dodatno je utvrđeno 4371 novozaraženih, što nas dovodi do 13186 – rekao je državni tajnik Silvio Bašić.

– U proteklih tjedan dana bilježimo određenu stagnaciju broja hospitaliziranih pacijenata. Međutim, moramo reći da je to ipak neki blagi porast u odnosu na protekli tjedan u broju bolesnika u bolnicama – rekao je Bašić.

– Unatoč kontinuiranom padu novozaraženih u proteklih tjedan dana i relativnoj stagnaciji hospitaliziranih, još nije vrijeme za opuštanje. Moramo biti svjesni da u Hrvatskoj imamo milijun i pol ljudi koji nisu imali nikakav imunološki doticaj s virusom, što ostavlja puno prostora za širenje i pojavu težih oblika bolesti – rekao je.

U usporedbi s omjerom procijepljenosti i smrtnosti u drugim zemljama s približnom starošću stanovnika, danas bi u Hrvatskoj, da smo se cijepili kao Italija, vjerojatno imali upola manje umrlih, a u usporedbi sa Španjolskom za 30 posto manje.

Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin kazala je kako od 1. veljače vrijede nova pravila za  izdavanje i rokove trajanja COVID potvrda.

Potvrde na temelju PCR testa i dalje vrijede 72 sata od uzimanja uzorka, na temelju preboljenja 180 dana, a nakon booster doze 365 dana u nacionalnoj uporabi i prilikom prelaska granice.

Potvrde na temelju prve doze cjepiva od sada vrijede samo u nacionalnom zakonodavstvu i s njima nije moguć prelazak granice. 

Petrijevčanin je naglasila da se preboljenje ni u jednom slučaju ne priznaje kao booster doza.

Izmjene zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija

Prijedlogom novog Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija uvodi se mogućnost priznavanja poslije-srednjoškolskog obrazovanja koje nije dio sustava visokog obrazovanja i predaje se u nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Važećim Zakonom nije, naime, usklađena kategorija priznavanja reguliranih profesija inozemnih obrazovnih kvalifikacija, a zakon nije usuglašen ni sa strateškim dokumentima EU te je stoga bilo potrebno pristupiti izradi novog prijedloga, objasnio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na sjednici Vlade u četvrtak.

Ishod ovog postupka bit će mišljenje o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji koje je predviđeno kao neupravni akt, a to će poprilično olakšati postupak pristupanja tržištu rada kvalitetnoj radnoj strani te omogućiti zaštitu od nekvalitetnih kvalifikacija, rekao je.

Postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi pristupa tržištu rada i nastavka obrazovanja propisano ovim Zakonom provode nadležne sektorske agencije  (Agencija za znanost i visoko obrazovanje - AZVO, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih - ASOO te Agencija za odgoj i obrazovanje - AZOO).

Izmjenama se predlaže i da se postupak priznavanja razine inozemne obrazovne kvalifikacije provodi ubuduće samo jednom u okviru upisnog postupka pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, odnosno na visokim učilištima.

Sada se, naime, provode dva postupka - postupak priznavanja provodi se odvojeno od postupka upisa, što predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje, objasnio je ministar.

Uvodi se i automatsko priznavanje razine za kvalifikacije visokih učilišta koje je vanjski vrednovala agencija koja je članica Europskog registra za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju ili koje proizlaze iz kvalifikacijskih sustava koji su povezani s europskim kvalifikacijskim okvirima.

Automatsko prepoznavanje razine ne znači i automatski upis već odluku o upisu donosi visoko učilište, naglasio je Fuchs.

Priznavanje dijela obrazovanja provedenog u inozemstvu radi nastavka obrazovanja u Hrvatskoj provodili bi za razdoblje osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se želi nastaviti obrazovanje te visoka učilišta za razdoblje visokog obrazovanja.

Uvodi se i postupak vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija osoba pod međunarodnom i supsidijarnom zaštitom koje nisu u mogućnosti dostaviti dokaze o stečenoj kvalifikaciji.

Staviti u funkciju svo raspoloživo poljoprivredno zemljište

Vlada je u četvrtak u drugo saborsko čitanje poslala prijedlog izmjena i dopuna zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji ide za tim da se na svom raspoloživom poljoprivrednom zemljištu obavlja poljoprivredna proizvodnja.

Predlaže se brisanje odredbi o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima, kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta.

Prema Vladinom prijedlogu koji je predstavila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, precizira se davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u zakup putem javnog natječaja na različite rokove, ovisno o vremenu potrebnom za povrat investicije. Predlaže se elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta.

Za ostvarivanje prava prvenstva u natječaju za zakup uvodi se bodovanje. Veći broj bodova prema Vladinom prijedlogu mogu ostvariti ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu ostvaruju višu dodanu vrijednost. Predlaže su i bodovanje domicilnosti, mladosti, ekološke poljoprivrede, pridonošenja zelenim ciljevima kao i spremnosti na udruživanje.

Maksimalna površina za zakup u Vladinom prijedlogu ne utvrđuje se kao obveza programa raspolaganja nego se ostavlja kao mogućnost jedinicama lokalne samouprave (JLS), s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje su predmet natječaja.

JLS-i bi prema Vladinom prijedlogu bili dužni u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona izraditi program raspolaganja, a ako su ga napravile, u roku od tri mjeseca dužne su objaviti natječaj za dugoročni zakup ili prodaju. Što se tiče županija, one više ne bi davale mišljenja o postupcima raspolaganja, ali bi sudjelovale u povjerenstvima za dodjelu.

Radi bolje kontrole postupaka raspolaganja u povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju, među članovima povjerenstva bio bi predstavnik Ministarstva poljoprivrede.

U odnosu na prvo čitanje, prema prijedlogu Saborskog odbora za poljoprivredu u natječajima za zakup poljoprivrednog zemljišta povećan broj bodova za domicilnost, odnosno prebivalište na području lokalne samouprave. Uvedeno je i bodovanje za uzgoj hrvatskih autohtonih pasmina i članstvo u priznatoj proizvođačkoj organizaciji.

Propisano je i da se u maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi uračunavaju sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je pojedina fizička ili pravna osoba do sada po svim zakonima dobila u zakup. Tu je i pravo prvokupa za državu za svo poljoprivredno zemljište koje je predmet prodaje, a onemogućuje se parcelacija poljoprivrednog zemljišta ispod jednog hektara zbog očuvanja poljoprivrednih površina.

Za program izravnih plaćanja za 2021. godinu 2,9 milijardi kuna

Vlada je donijela i uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja za 2021. godinu. Ukupni iznos za financiranje izravnih plaćanja za 2021. u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) je nešto viši od 2,9 milijardi kuna. 

Pritom je iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) Hrvatskoj na raspolaganju 2,7 milijardi kuna, a iznos od 175 milijuna kuna se financira iz državnog proračuna.

Ministrica Vučković je podsjetila kako se ugovorom o pristupanju Hrvatske EU u desetogodišnjem razdoblju, od 2013. godine, za financiranje mjera iz programa izravnih plaćanja, udio iz državnog proračuna smanjuje te se svake godine povećava udio iz EFJP-a. Tako će se sljedeće godine program u cijelosti financirati iz toga fonda.

Plaćanja za mjere iz programa izravnih plaćanja u 2021. mogu se izvršiti avansno u razdoblju od 16. listopada do 30. studenog 2021., te u još maksimalno dva obroka, od 1. prosinca 2021. do 30. lipnja 2022. godine.

Plaćanja za mjere iz programa izravnih plaćanja za 2021. izvršena su avansno u studenom prošle godine u iznosu od 1,6 milijardi kuna, a preostali dio plaćanja će početi u veljači, rekla je Vučković.