Večernji list petu godinu zaredom organizirao je tematsku konferenciju posvećenu efektima aktualne ekonomske i fiskalne politike na ukupne gospodarske tokove. Ovogodišnja konferencija 'Hrvatska kakvu trebamo' pod nazivom Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva održala se u poslovnom sjedištu Podravke u Koprivnici.
U sklopu konferencije održana je i zanimljiva panel diskusija pod nazivom 'Pokretači gospodarstva u vrijeme krize – kakva nas budućnost očekuje?'. Gosti sudionici panel diskusije bili su Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave ENNA grupe. Moderator panel diskusije bio je Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista.
Hrvatska je ove godine imala natprosječne stope rasta, istovremeno smo kao država smanjivali javni dug, te stope su negdje ispod 80 posto i imaju tendenciju održive razine, pogotovo ako gledamo zemlje istočnog bloka. Mene zanima možemo li taj trend nastaviti i kakve su zapravo projekcije Vlade, očekujemo minimalan rast iduće godine, no možemo li taj trend nastaviti?
Davor Filipović: Ekonomisti i meteorolozi jedino sa stopostotnom sigurnošću mogu govoriti o prošlim događajima. Kada pogledate unazad nekoliko godina Vlada je vodila odgovornu politiku, posebno kada govorimo o javnim financijama. U razdoblju prije COVID-a imali smo suficit u državnom proračunu, kontinuirano smanjivali javni dug, osiguravali sredstva Europske unije i ulagali u velike projekte poput Pelješkog mosta, rješavali ekonomske krize... U pandemiji je Vlada snažno stala uz hrvatsko gospodarstvo, premijer je spomenuo i 800.000 ljudi kojima je država isplaćivala plaću u privatnom sektoru. To je sve napravljeno kako bi se sačuvalo hrvatsko gospodarstvo i pomoglo poduzetnicima. Uspješno se borimo i s postojećom krizom koja je posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Proveli smo i nekoliko krugova poreznih reformi. I u budućnosti ćemo učiniti sve da gospodarski rast održimo na što većoj razini.
Ima li financijskog kapaciteta država da se mjere za ublažavanje efekata ekonomske krize nastave i iduće godine?
Davor Filipović: Pratit ćemo situaciju, ne znamo što će biti u ožujku iduće godine, ali napravit ćemo što god bude u našoj moći. Kao što smo i do sada bili uz sve naše građane i gospodarstvo i dalje ćemo biti tako.
Gospođo Dalić je li za vas ova projekcija rasta za vas od manje od 1 posto, je li po vama optimistično ili pesimistično. Velika gospodarstva u Europi usporavaju, Italija i Njemačka bi mogle ući u recesiju, kako bi to sve moglo utjecati na nas?
Martina Dalić: Pa ja mislim da je realna u smislu smjera, a koji će biti broj manje je važno. Vidjet ćemo, ali mislim da je projekcija realna jer kaže da će rast u idućoj godini biti manji nego u ovoj. Mislim da to očekuju svi u ovoj dvorani. Globalno gospodarstvo usporava, također. Ne samo uz probleme zbog rata u Ukrajini, nego i zbog zemalja poput Kine koje bilježe usporen rast zbog COVID mjera. Sporiji rast je svakako realan, ali treba svakako istaknuti kako mi imamo i svojih vlastitih aduta i da se ja nadam da ćemo ih iskoristiti. Jedan od najvažnijih su svakako europski fondovi, koji su golem financijski potencijal koji stoji na raspolaganju. Dinamika njihovih korištenja i ulaganja u investicije mogla bi pad ublažiti. I tu računamo, na europska sredstva, naročito ona za modernizaciju. To nam može biti jedan od osigurača kako ublažiti pad.
Sredstva koja investirate dolaze kroz nacionalni fond programa oporavka i stabilnosti.
Martina Dalić: Sredstva dolaze na MPO, imamo očekivanja vezana za organizacijski fond, jer je to mehanizam koji se najavljuje da će biti otvoren za velika poduzeća. Što se tiče europskih strukturnih fondova, tu imamo jako dobru suradnju s ministarstvom poljoprivrede. Kroz ta dva mehanizma moram reći da i za tvrtku veličine Podravke tu to značajna sredstva.
Gospodine Lucić vidjeli smo iz ankete da većina kreme domaćeg gospodarstva ne odustaje od zacrtanih investicijskih planova. Je li to dobra vijest za banke i jesu li one spremne ili ćemo se morati oslanjati na inozemstvo?
Dinko Lucić: Naravno da je to dobra vijest, možemo biti sretni što zapravo projiciramo rast, jer projekcija za europske zemlje je pad od nešto manje od jedan posto. Najava investicija je dobra vijest i za sve banke i za sustav. U ovom pristupnom periodu u prelasku na euro povećat će se likvidnost banaka. Tako da će sredstva biti dostupna, međutim svakako bi naglasio važnost omotnice od 25 milijardi eura, i tu treba dati kredite Vladi koja se izborila za jedan tako značajan paket. U takvim okolnostima ta dostupnost tih linija, koje su za iduće četiri godine, igrat će veliku ulogu u raznim projektima koji su vrlo bitni za Hrvatsku, bilo da se radi o zelenim energijama, digitalizaciji, zadržavanju ili otvaranju novih radnih mjesta... sve su to izuzetno bitni projekti. Banke su vrlo zainteresirane pratiti drugi dio tih projekata i investicija.
Problem koji tišti Zapad je veći od države, ali je li Hrvatska, gospodine Vujnovac to je pravo pitanje za vas, je li ovo prilika za nas, mislim na krizu uzrokovanu divljanjem cijena energenata. kao društvo trošimo manje energije od ostatka zemalja i imamo dobro razvijenu energetsku infrastrukturu. Možemo li se pomoću toga bolje pozicionirati na tom području i bolje se pobrinuti za svoje nacionalne interese?
Pavao Vujnovac: Hrvatska je u godini koja je iza nas dobro radila u izgradnji energetske infrastrukture. Govorimo o dobavnim pravcima za plin, gradimo i nove plinovode koji će povezivati države u regiji, a posebno treba naglasiti i LNG terminal. Treba naglasiti da nas u budućnosti čeka previše nepoznatih faktora i ne treba se opustiti i prestati s planiranjima. Tu u prvom redu govorim o Vladi koje čekaju broji izazovi, između ostalog i plin, vezano za kućanstva, gdje smo vidjeli da je više opskrbljivača došlo u probleme. Od 1. travnja bi cijena plina za kućanstva trebala porasti, a za iduću godinu, zbog sigurnosti opskrbljivača i dobavljača. plin je posao koji se dugoročnije planira od drugih energenata. Sve se dogovara na jako duge rokove. i opskrbljivači i mi kao dobavljači moramo dobiti okvir koji će nam definirati buduće razdoblje. Energetska industrija je sada posebno u velikim problemima, banke nisu tu toliko elastične. Plan za iduću godinu je vrlo kompleksan, a nama ova tema u Hrvatskoj definira prilike na kojima svakako treba raditi. Ali ne treba se opuštati, treba planirati i treba uz štednju i oprez dočekati iduću godinu.
Potrošnja Hrvatske kad su energenti u pitanju je zapravo mala, imamo više resursa od potrošnje. U kontekstu Ine i najavljenih pregovora oko promjene upravljanja kompanijom, može li se to upotrijebiti kao prednost?
Davor Filipović: Imamo i naftovode i plinovode i radimo na tome da postanemo energetsko čvorište ovog dijela Europe. Možemo ići u još jednu investiciju kojom bi uduplali našu infrastrukturu i to nas stavlja u poziciju objektivno jače pregovaračke snage. Ali mi želimo prijateljske odnose sa svim susjednim državama i tako se vode i pregovori za upravljački sustav u Ini, u kojoj se dogodio jedan neviđeni korporativni skandal. Idemo u jedne razgovore i njima ćemo pokušati promijeniti sustav upravljanja i da se ovako nešto više ne dogodi.
Gospođo Dalić u svemu što se oko koronakrize dogodilo u protekle dvije godine javila su se neka promišljanja da bi to možda bio jedan dobar restart za promjenu razmišljanja u gospodarstvu. danas kad smo pod pritiskom energetske krize, pokazalo se da su zemlje s većim stupnjem industrijalizacije zapravo lošije prošle od Hrvatske koja se oslanja na uslužne djelatnosti i turizam. Je l'' bi tako trebalo ostati?
Martina Dalić: Ja se ne bi složila s vama da su zemlje sa snažnijom industrijskom strukturom lošije prošle u krizi. jedna od poruka pandemije je približavanje ili vraćanje proizvodni u zapadni svijet. Mislim da su i ove krize potvrdile ono što se pokazivalo kroz dulje vremensko razdoblje da zemlje koje imaju bolje uravnotežen industrijski i uslužni sektor imaju veći potencijal da lakše i rastezljivije prođe kroz krizu. Nama su brojke bolje i zbog uslužnog, ali i zbog industrijskog sektora. upravo je COVID pokazao da hrvatsko gospodarstvo nije samo turizam.
Gospodine Tedeschi?
Emil Tedeschi: Pa da se nadovežem na Martinu baš je COVID pokazao koliko je rizično sva jaja držati u istoj košari i što bi značilo da je turizam dominantna grana. u Hrvatskoj nije falilo hrane, nije falilo lijekova. Pokazale su se naše snage. Mi smo prvu COVID godinu kao društvo uz pomoć hrvatske Vlade prošli sjajno. Naravno ne možemo zaboraviti preminule i one koji su teže prošli kroz sve to. Ja sam uvjeren što jača ekonomija to će lakše apsorbirati sve moguće udare. Ja sam rekao, nitko od nas nije školovan za upravljanje u pandemiji. Nažalost danas se pandemija čini kao bitno jednostavnija kriza nego ova kriza koja je pred nama.
Kako pristupiti vođenju monetarne i ekonomske politike i financija u ovakvoj situaciji?
Dinko Lucić: Ja sam se prošli tjedan vratio s godišnje skupštine MMF-a i mogu reći da je outlook svih sudionika dosta tmuran. Moram reći da smo se mi do sada pokazali dosta izdržljivi i žilavi na ove gospodarske promjene i tsunamije. Zato i ta najava recesije u eurozoni za iduću godinu nije tako strašna vijest koliko je bitna borba protiv inflacije. Sredstva moraju postati skuplja da bi ohladila nerealne investicije koje onda stvaraju dodatne inflatorne pritiske. Bitno je držati ravnotežu i stimulirali, ali na fiskalno održiv način.
Panel je nastavljen pitanjima i diskusijom s poduzetnicima iz publike, a čuli su se i prijedlozi za nove porezne reforme, poput smanjivanja poreza na dohodak.
Video: Ova scena u Jadranu prije 30 godina je bila nezamisliva, more je puno labudova
Usprkos krizama, Grmoji, Raspudicu i slucajnom..