U zgradi Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru traje prva konferencija za novinare novoizabranog predsjednika HBK mons. Dražena Kutleše, nadbiskupa splitsko-makarskog. Biskupi su ga na svojem jesenskom zasjedanju izabrali na petogodišnji mandat, nakon zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, koji je ovu dužnost obavljao u dva (petogodišnja) mandata zaredom.
Na konferenciji za novinare je i mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovački i osječki.
Mons. Kutleša predsjednik je i Komisije HBK za odnose s državom, a papa Franjo nedavno ga je imenovao članom vatikanskog Dikasterija za biskupe. Također, mons. Kutleša još uvijek upravlja kao administrator Porečkom i pulskom biskupijom, gdje je za biskupa došao u jeku 'afere Dajla'.
Biskupi su odlučili da će se 13. svibnja komemoracija Bleiburškim žrtvama održati sljedeće godine u Maclju. Novinarima se prvo obratio dosadašnji predsjednik HBK mons. Puljić, čestitajući mons. Kutleši izbor, koji je dosad pokazao 'iznimnu sposobnost upravljanja i vođenja' i moram reći da je 'bolji od mene, jer smo prije pola sata završili zasjedanje“. 'Nije lako prihvatiti tu službu', rekao je mons. Puljić, zahvalivši novinarima na njihovu radu koji je važan kao u društvu tako i u Crkvi.
Novi predsjednik HBK mons. Kutleša zahvalio je mons. Puljiću na strpljivosti kojom je 10 godina vodio HBK, jer je ona specifični organizam koji funkcionira na drukčiji način nego druge institucije, jer je svaki biskup samostalan i može uvijek izuzeti svoje mišljenje, osim vjere i morala, da ne vrijede za njegovu biskupiju. Zato je važna strpljivost, rekao je Kutleša, rekavši kako se nada da će barem biti blizu kao i mons. Puljić u davanju izjava medijima.
- Najvažnija je iskrenost i poštenje među novinarima i onima koji s njima komuniciraju - rekao je Kutleša.
- Isus je onaj kojega moramo slijediti i ljude usmjeravati prema drugome svijetu. Čovjek nije samo materijalno biće već ga treba usmjeravati na bitno, tj. Na tri stvari, a to su put, istina i život - rekao je mons. Kutleša, rekavši kako je Isus put, a život moramo zaštiti po svaku cijenu. Znamo da je smisao svake znanosti doći do istine, a onda do moralnih zakona, a tek na trećem mjestu tehnika i tehnologija.
Mons. Đuro Hranić osvrnuo se na opetovanu temu neradne nedjelje, za koju je rekao kako se Crkva i biskupi zalažu za neradnu nedjelju i 16 neradnih nedjelja 'korak je naprijed koji pokazuje da ne mora biti kapital Bog i kada se Crkva zauzima za neradnu nedjelju ne čini to zbog toga kako bi popunila crkve, nego da zaštiti obitelj i one žene koje rade po trgovinama i njihove obiteljske zajednice'.
- Pozdravljamo da se ide prema regulaciji, no nikako da se pojavi taj zakon koji bi to regulirao, pa se nadam da će se i on pojaviti - rekao je Hranić, komentirajući izjavu premijera Plenkovića da će oni koji će raditi nedjeljom biti pošteno plaćeni, a oni koji ne budu htjeli raditi nedjeljom poslodavci ih neće moći otpustiti.
- To su dvije dobre stvari i nadam se da će sve voditi pažnja kod provedbe i da će postojati sankcije za odredbe onima kojih neće poštovati - rekao je Hranić, jer da „nitko ne smije služiti kapitalu i ne treba raditi nedjeljom osim nužnih službi“.
'U Bleiburgu će se u crkvi slaviti misa za žrtve Bleiburga, komemoracija na Mirogoju, ali da središnja misa bit će u Maclju, gdje će pod pokroviteljstvom HBK biti jedan biskup. Takve su okolnosti prema kojima se mi prilagođavamo zakonu Austrije i to nije nikakvo odustajanje', rekao je Kutleša.
Mogu obećati da ću se truditi i raditi učiniti sve što mogu. Obećavati neke projekte nije duhu predsjednika i ove funkcije. Treba raditi na njivi Gospodnjoj. Nismo zaduženi za materijalne stvari, nego ono što ljudi i Bog od nas očekuju - rekao je mons. Kutleša.
Budući da je bilo riječi o materijalnim stvarima na ovom zasjedanju tj financijskom pitanju (o misnim intencijama i nagradama svećenika) glavni tajnik HBK mons. Krunoslav Novak rekao je da biskupi ne žele dodatno opteretiti vjernike, nego će se od 1. siječnja dosadašnje naknade samo pretvoriti u eure.
- Unutarnji ustroj financijskog sustava u naknadama svećenicima bit će određenih povećanja o čemu će biti obaviješteni ordinarijati. Misna intencija od 1. siječnja bit će 7. siječnja - rekao Novak
O popisu stanovništva mons. Hranić rekao je kako su se biskupi zaustavili na pitanju da je Hrvatska izgubila gotovo 10 posto svojeg stanovništva i da je ono sve starije.
- Postajemo staračka nacija. Crkva je trajno upozoravala na loše demografske pokazatelje i na potrebu mjera na lokalnoj i državnoj razini do kojih treba doći konsenzusom vlasti i oporbe, kako ne bi došlo do kolizije. U mandatu od četiri godine ne može se ništa postići. To mora biti dugoročno. Kad se promijeni stranka na vlasti mjere ne mogu biti dovođenje u pitanje - rekao je mons. Hranić, rekao je da ako nema stanovništva u Hrvatskoj ne može biti katolika, djece, studenata, standarda, gospodarskog rasta, inovacija i ostaloga što jamči opstojnost jednoga naroda i društva.
'Kad smo dobili rezultate popisa činjenica kojom se moramo baviti je da izumiremo i da nas nema te da postajemo staračka nacija. U ovom trenutku teško se nešto može preokrenuti, nego desetak godina treba raditi na zaustavljanju ovoga, a onda krenuti prema obnovi naroda'
- Žao nam je što na temelju službenih podataka DZS nije jasno koliko je katolika u Hrvatskoj. Spominje se postotak od 78 posto, no katolici se nalaze i među ostalim kršćanima. Kad bi se oni proporcionalno pribrojili, ispada da bi bilo oko 83 posto katolika - rekao je mons. Hranić, pozivajući one koji o tome trebaju brinuti ne priušte ovakve poteškoće.
- Svejsni smo kao biskupi određenog pada broja katolika i ne zatvaramo oči. Pao je za dva posto, a porastao broj ateista. Ne možemo biti pred tim ravnodušni - rekao je Hranić.
Na naše pitanje o slučaju Dajla novi predsjednik HBK nije želio odgovoriti, istaknuvši kako o tome nije bilo riječi na ovome zasjedanju.
Isus je bio skroman, a vi ste sve samo ne skromni!