Hrvatska će dobiti golem novac, ali osim samog iznosa, važno je i kako će se taj novac iskoristiti - naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Izlaganje je podijelio u četiri područja - porezna reforma, gospodarske perspektive, Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Hrvatska na putu prema euru.
- Imali smo pet krugova u promjeni porezne politike, pri čemu govorimo o oko 10 milijardi kuna rasterećenja u različitim sferama - rekao je. Pokazalo se da je upravo onaj dio u kojem se rasterećivalo i činilo određene pozitivne pomake u izravnom oporezivanju imao i najveće učinke na gospodarstvo i životni standard.
U dvije godine iz krize
Osvrnuo se i na porez na dodanu vrijednost i porez na dohodak, te na stimuliranje poduzetnika poreznim rasterećenjima kako bi posljedično mogle rasti plaće radnika.
- Uz dobro znane promjene, a nije to samo čuvenih 58 kuna koje se posljednjih dana spominju u medijima, o početka porezne reforme neoporezivi je dio dohotka, onaj osnovni odbitak, dignut s 2600 kuna na 4000 kuna, dok su porezne stope smanjene. Došli smo u situaciju da dvije trećine poreznih obveznika nije u škarama poreza na dohodak - kazao je ministar Marić.
Podsjetio je na uvođenje kategorije neoporezivih primitaka, čime je poduzetnicima, kad se sve zbroji, dana mogućnost da radniku na razini godine isplate i do 15.000 kuna. To je više od tisuću kuna neto mjesečno. Prije toga imali su samo 2500 kuna godišnje za prigodne nagrade, a u pravilu su to bili božićnice i regresi.
Tada je uslijedilo nagrađivanje zaposlenika, prehrana i smještaj, da bi se proširilo i na dopunsko zdravstveno osiguranje, vrtiće i drugo. Posebno je istaknuo i mjeru za mlade, što je važno za demografiju.
- Nitko nam na početku nije vjerovao, ali mjera je naišla na pozitivne kritike. Mladima je uplaćen povrat poreza od gotovo 700 milijuna kuna - rekao je Marić.
Govoreći o paušalnim obrtima, naglasio je da je ideja bila da se mali poduzetnici oslobode nepotrebne birokracije i poslovnih knjiga, te da im se olakša s paušalnim i fiksnim iznosima plaćanja poreza. No u IT industriji pojavila se nelojalna konkurencija jer se namjerno skreće u prividno paušalni oblik rada, a zapravo je riječ o klasičnom samostalnom ili nesamostalnom radu. Pojačane su kontrole koje imaju rezultate.
Uz ostalo, pojednostavilo se i oporezivanje neprofitnih organizacija. Kad dođe neka kriza, očekivanja su, kazao je, da će porasti broj onih koji neće moći podmirivati kreditne obveze. Zato je važno primijeniti lekcije naučene iz prijašnje krize, pa da ne dođe do erupcije nenaplativih kredita, a onda posredno i do otvaranja sekundarnog i inog tržišta. Kroz sustav poreza uvedene su odredbe da se stimuliraju banke kako bi ??aktivno upravljale svojim potraživanjima". U prijevodu, da lakše prionu institutu otpisa, ukupnog ili djelomičnog potraživanja prema klijentima, a manje posežu za mjerama poput prodaje potraživanja drugim akterima na tržištu.
Mislio je na agencije za naplatu potraživanja duga.
Što se tiče rasta cijena, porezna politika ne može u potpunosti odgovoriti svim izazovima. Podsjetio je pritom na sniženje poreza na dodanu vrijednost i utjecaj na snižavanje cijene nakon toga. Što se očekuje u nadolazećem razdoblju? Po svemu sudeći, očekivani rast BDP-a od 5,2 posto bit će premašen.
- Prema visokofrekventnim makroekonomskim indikatorima i informacijama kojima raspolažemo na dnevnoj bazi, prije svega o poreznim prihodima i fiskaliziranim računima, uz ogradu da ne dođe do znatnijeg kompliciranja situacije, naše procjene u ovom trenutku sežu na oko sedam posto rasta za cijelu godinu. To je jako dobra vijest. U prošloj krizi Hrvatska je padala šest godina zaredom i trebalo joj je još od četiri do pet godina da se oporavi. Dakle, deset godina je trebalo da se vratimo na predrecesijsku razinu. Konkretno, 2019. godine tek smo dosegnuli razinu BDP-a iz 2008. godine i već ušli u novu krizu. Nakon pada od osam posto 2020., uz pretpostavljeni rast od sedam posto, mi bismo prema našim očekivanja iduće godine mogli dosegnuti tu pretkriznu godinu - rekao je Marić.
Dvije godine u odnosu na jedanaest puno je bolji rezultat. No još je jako puno posla ispred Vlade.
Inflacija ispod EU prosjeka
Govoreći o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, rekao je da je kao ministar financija nije toliko impresioniran isključivo brojkama i visokom financijskom omotnicom.
- Svi smo zadovoljni sa 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, no ono što nas čini još zadovoljnijima jest namjena tog instrumenta. Nacionalni program oporavka i otpornosti namijenjen je financiranju reformi što će biti podržano kombinacijom privatnih i javnih investicija - naglasio je.
Vezano za dinamiku, uskoro na račun stiže 818 milijuna eura. Dinamika povlačenja sredstava usuglašena je s Europskom komisijom. Na popisu je 76 reformi i 146 projekata.
- Kako realizirate, tako povlačite novac. Ako ne realizirate, nema novca. Jednostavna je to formula - rekao je.
Isplate novca Hrvatskoj bit će šestomjesečne. U siječnju ili veljači iduće godine u Bruxelles se šalje izvješće o provedenim mjerama i krajem polugodišta ide nova uplata od 700 milijuna eura. Razdiobu novca ocijenio je kvalitetnom. Veći dio novca ide gospodarstvu. Kad je riječ o inflaciji, ona raste u brojnim zemljama. Hrvatska je u prvih sedam mjeseci s 0,2 postotna boda ispod prosjeka Europske unije.
Lijepa je naša puna mafijaša...