Ministar financija Marko Primorac je rekao u utorak da podatak o rastu hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu od 2,8 posto predstavlja "sjajne vijesti", pri čemu se nada da će rast u četvrtom kvartalu biti i "nešto snažniji", kako bi i ukupan rast u ovoj godini dosegnuo planiranih 2,8 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je brži rast nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao 2,6 posto. To je već 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
"Ovom stopom rasta svrstavamo se u sam vrh Europske unije, prema do sada objavljenim podacima. Rast u trećem kvartalu, koji je zabilježen na ovoj razini, je de facto najveći rast, uspoređujući se s ostalim državama Europske unije, uz napomenu kako nisu objavljeni još svi podaci", naveo je ministar.
"O veličini rasta govori i podatak kako je, uspoređujući treći kvartal 2023. godine s trećim kvartalom 2019. godine, ostvaren je realni rast od 13 posto", dodaje.
Najveći doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu došao je od rasta potrošnje kućanstava, koje je iznosilo tri posto, te investicija u fiksni kapital, koje su porasle za 6,1 posto, a Primorac je ocijenio da je to rezultat i politike Vlade i predanosti ispunjavanju reformskih i investicijskih pokazatelja kada je riječ o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
"Možemo reći da su ovo sjajne vijesti, u skladu s projekcijama Ministarstva financija. Mi smo, inače, također projicirali rast od 2,8 posto. Nadamo se nešto snažnijem rastu u četvrtom kvartalu ove godine, čime će i ukupan rast biti u skladu s našim projekcijama", ističe. Za 2023. i 2024. godinu, podsjeća, projiciran je realni rast od 2,8 posto.
Prema podacima DZS-a, izvoz roba u trećem kvartalu je na godišnjoj razini pao za 20,4, usluga za 0,5 posto, a istovremeno je smanjen i uvoz roba, za 14,8 posto. Na pitanje novinarke zabrinjavaju li ga ti podaci, Primorac je rekao da je jedan od razloga pada robnog izvoza za 20,4 posto i "visoka baza", s obzirom da je u trećem kvartalu lani u odnosu na godinu ranije porast robnog izvoza bio gotovo 40 posto.
Po Primorčevim riječima, na pad robnog izvoza vjerojatno je utjecalo i stanje u gospodarstvima država članica EU-a i najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske - Italiji i Njemačkoj. Napomenuo je i da je prošli tjedan u Rimu s talijanskim potpredsjednikom vlade i ministrom financija i ekonomije Giancarlom Giorgettijem razgovarao o ekonomskoj situaciji u Italiji, a naravno, svi prate i ekonomsku situaciju u Njemačkoj.
VEZANI ČLANCI:
U kontekstu afere s Geodetskim fakultetom, Primorac je zamoljen da razjasni situaciju oko isplata Ministarstva kulture i medija prema tom fakultetu za posao 3D snimanja zgrada nakon potresa, pri čemu u izvješću o izvršenju proračuna stoji da je stavka od 6,04 milijuna kuna plaćena iz Fonda solidarnosti, dok polugodišnje izvješće kaže da su to bili nacionalni izvori.
Primorac je pojasnio da se Fond solidarnosti iskorištava na način da se sredstva refundiraju, no i naglasio da to kod ovog troška nije bio slučaj, što znači da je posao plaćen nacionalnim sredstvima.
"Dakle, ništa nije moglo biti plaćeno sa Fonda solidarnosti. Sve što se plaća, plaća se iz nacionalnih izvora, a nakon toga se 'ex post' traži refundacija prihvatljivih troškova iz Fonda solidarnosti. Konkretan trošak koji spominjete plaćen je nacionalnim sredstvima i prema onome što ja znam nije tražena refundacija iz Fonda solidarnosti, niti je iz njega refundirano bilo što povezano s tim troškom", izjavio je Primorac.
Pretpostavlja da su djelatnici Ministarstva kulture vjerojatno mislili da će to biti prihvatljiv trošak i tu stavku prikazali kao da će biti refundirana iz Fonda solidarnosti. "Međutim, to nikada nije refundirano niti je zatražena refundacija za taj iznos", ponovio je Primorac.
VIDEO Plenković o protjerivanju diplomata: 'Reagirali smo na jedini primjeren način'
U Hrvatskoj neće raditi Hrvati nego netko drugi to je politika brisela