Što će se dogoditi s državnom maturom? Koji će se ispiti pisati, a koji neće? Na ta pitanja, ali i mnoga druga, odgovarala je u studiju Večernjeg lista Ivana Katavić, ravnateljica NCVVO-a.
Iza maturanata zapravo je najgorih 48 sati. Prvo je vijest stigla od ministrice obrazovanja Blaženke Divjak da se ispiti neće pisati, a onda je jučer ipak stigla odluka Vlade koja je suprotna tome. Što je na kraju s izbornim predmetima, pišu li se?
Jučer su svi maturanti čuli za tu vijest, koja je za njih iznimno pozitivna. U tom smislu zahvaljujemo Vladi i premijeru Plenkoviću što su uvažili glas maturanata i prepoznali vrijednost i važnost državne mature. Pojednostavljeno, možemo kazati da državna matura ide u svom standardnom obliku. Ona će biti izmijenjena što se tiče naravi pisanja jer, naravno, Ministarstvu i svima najvažnije je zdravlje učenika. Zbog toga će se ona pisati u dva bloka jer pratimo epidemiološku situaciju i promjene. Ali u svakom slučaju ona je zadržala svoj sastavni dio.
Možemo li maturantima objasniti ta dva bloka koja spominjete?
Prvi epidemiološki blok jest blok pisanja obveznih ispita, a to je jako bitno ako uzmemo u obzir dualni cilj same državne mature. Jedan je razredbeni postupak i kvalifikacija za različite studije. Njezin, dakle, primarni cilj jest završnost gimnazijskog programa. Učenici u prvom epidemiološkom bloku koji kreće 8. lipnja pišu u prvom tjednu hrvatski jezik, a u drugom strane jezike. U trećem tjednu 23. i 24. lipnja pišu matematiku. Tada ujedno završava i taj prvi blok. U drugom bloku pišu se izborni ispiti i krećemo s time 25. lipnja kada polažu fiziku oni maturanti koji su je prijavili.
Dakle, maturanti pišu hrvatski jezik u tom prvom bloku. Hoće li svi oni tada pisati ispit u jednom danu ili će to biti razvučeno na tjedan dana, ovisno o različitim regijama i županijama.
Temeljno načelo državne mature jest pravednost. Takva pravednost očituje se u pravilu da svi učenici u isto vrijeme pišu iste ispite državne mature. Jedino što će se ove godine razlikovati, a što je opet uvjetovano epidemiološkim preporukama, jest to što će se viša i osnovna razina pisati odvojeno. Dakle, jedan dan će maturanti pisati A razinu, a drugi dan B razinu. Stoga taj prvi tjedan uključuje čak četiri dana pisanja ispita iz hrvatskog jezika umjesto dosadašnja dva.
Je li takav slučaj i s matematikom?
Da, upravo tako, i ne samo s matematikom već i sa stranim jezicima.
Zašto se uopće dogodila situacija u kojoj je cijela hrvatska javnost raspravljala trebaju li se ili ne trebaju pisati izborni predmeti?
Pa gledajte, s pravom je postojala zabrinutost od Ministarstva znanosti i obrazovanja i nas iz NCVVO-a. Epidemiološka se slika mijenja iz dana u dan i činjenica je da je pokrenuta relaksacija tih mjera, ali to su stvari na koje ne možete računati sa sigurnošću. Nikad ne znate što se može dogoditi. Cilj je bio osigurati završnost, pa je i naš fokus bio na tome. Upravom u tom dijalogu NCVVO je razmotrio i pozdravio pisanje ispita i iz izbornih predmeta.
Cijela konfuzija oko državne mature na neki je način stigla od politike. Učenici su, naime, cijelo ovo vrijeme samo htjeli dobiti točne rokove održavanja ispita i nijednom nisu zahtijevali ukidanje mature. Zašto je važno zadržati ovakav koncept državne mature?
Kao što sam prethodno rekla, najvažnija je pravednost budući da pruža jednake šanse svima. To je trenutačno jedini način koji maturantima pruža mogućnost da ostvare taj drugi iskorak u putanji svog života. Državna matura svima omogućuje da nadoknade eventualne nedostatke ili poteškoće u srednjoškolskom obrazovanju. Također, prilikom pisanja državne mature ne zna se tko što piše. Dakle, sve je objektivno i svi imaju identičnu startnu poziciju.
Ovogodišnja generacija maturanata već je odavno prijavila svoje izborne predmete. Fizika je opet jedan od glavnih predmeta među izbornima. Je li to bilo očekivano?
Da. Uvijek je fizika među najpoželjnijima, a iza nje idu biologija, kemija, psihologija, likovna umjetnost, povijest. To su uglavnom najtraženiji ispiti, a tražena je i politika i gospodarstvo.
Očekujete li probleme u distribuciji ispita prema školama. Hoće li se tu sve uspjeti odraditi?
To je kod nas već logistički spremno i mi smo samo čekali trenutak da se to može pustiti u uobičajeni tijek pripreme.
Ovogodišnja generacija maturanata prva je generacija koja će imati probni esejski dio iz ispita hrvatskog jezika. Kada se on piše i kakva je njegova važnost za učenike? Također, najavljuje li to ujedno i digitalizaciju državne mature?
Ovo je projekt Ministarstva obrazovanja i mi smo tu samo partneri, ali da, mogu reći da se otvara mogućnost digitalizacije. Tu će nam CARNET kao ključna institucija pomoći oko provedbe i uvidjet ćemo sve prednosti i nedostatke kod e-provedbe državne mature. Potrebno je naglasiti, kad govorimo o digitalizaciji, da se tu ne radi o pukom prenošenju onoga s papira na internet. Potrebno je neko vrijeme za analizu sadržaja, ali i informatičku sljednost. Postoje točno definirane didaktičke metode kojima se to postiže.
Ravnateljica NCVVO-a, Ivana Katavić, govorila je i o nacionalnim ispitima, rezultatima državne mature, njezinoj modifikaciji i drugome. Cijeli intervju možete pogledati u videoprilogu s početka teksta.
www.kisstok.com