BANSKI DVORI

Vlada donijela odluku o Pelješkom mostu: 'Vjerujem da je ovo ohrabrujući signal'

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
plenković, vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
vlada
Foto: screenshot/youtube
vlada, pelješki most
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
vlada
16.02.2017.
u 10:37
Pred ministrima je i prijedlog zaključka o prioritetima Vlade RH za djelovanje u institucijama EU tijekom malteškog predsjedanja Vijećem EU.
Pogledaj originalni članak

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o financiranju projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta, vrijednog 430,2 milijuna eura, odnosno 3,2 milijarde kuna.

Donošenje te odluke, istaknuo je premijer Andrej Plenković, ohrabrujući je signal za sve one koji putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Dubrovniku jer će njegova provedba bitno olakšati i ubrzati protok ljudi i roba prema jugu Hrvatske.

Plenković je istaknuo i da je taj strateški projekt dio Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2020.    

Tom Vladinom odlukom zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da do pozitivnog okončanja cjelokupnog postupka dodjele sredstava EU osigura novac za financiranje prihvatljivih troškova tog projekta.

Resorni ministar Oleg Butković kazao je da sredstva za taj projekt planirana u državnom proračunu za ovu godinu iznose 261,8 milijuna kuna, za 2018. se planira 885,39 milijuna kuna, a za 2019. godinu 815,9 milijuna kuna, dakle ukupno 1,96 milijardi kuna.

Od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova koji su planirani u državnom proračunu, Hrvatska očekuje sufinanciranje od Europske komisije u vrijednosti do 85 posto ili 357,2 milijuna eura, rekao je Butković.

Odlukom se ujedno Hrvatskim cestama omogućuje donošenje odluke o odabiru putem postupka javne nabave te potpisivanje ugovora s odabranim ponuditeljima. Također, ta se tvrtka obvezuje da osigura sredstva za plaćanje poreza na dodanu vrijednost te za sve ostale neprihvatljive troškove vezane uz provedbu projekta.

"Donošenjem ove odluke Vlada iskazuje spremnost i odlučnost u izgradnji Pelješkog mosta, najvažnijeg geostrateškog projekta u Hrvatskoj. Riječ je o projektu koji je od nacionalnog interesa, a čijom će se izgradnjom konačno uspostaviti teritorijalna povezanost te dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske“, istaknuo je Butković, koji je uoči same sjednice istaknuo i da je donošenje te odluke „snažna poruka i Europskoj komisiji da Hrvatska stoji iza Pelješkog mosta“.

Krajem prosinca prošle godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture primilo je potvrdu JASPERS-a, tijela EU za pomoć u pripremi velikih infrastrukturnih projekata o pripremljenosti tog projekta izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta.

Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom ocijenjen je kao najbolje rješenje za prometno povezivanje razdvojenog teritorija Hrvatske, a predviđa tri glavne faze: prva je Pelješki most u duljini od 2,4 kilometra; druga su pristupne ceste na Pelješcu Duboka (D8) – Zaradeže (D414) u duljini od 12,04 kilometra i treća je obilaznica Stona Zaradeže (D414) – Donta Doli (D8) – Prapratno (D414) i izgradnja obilaznice Prapratno (D414) – Donta Doli (D8) u duljini od 18,09 kilometara.

Krajem siječnja završio je pregled i ocjena dostavljenih ponuda u prvom krugu pretkvalifikacijskog natječaja za gradnju Pelješkog mosta te je trebao započeti drugi stupanj ograničenog postupka javne nabave. Neslužbeno, na pretkvalifikacijskom natječaju Hrvatske ceste zaprimile su 12 ponuda etabliranih tvrtki iz Francuske, Španjolske, Italije, Kine i Južne Koreje.

Zakon o gradnji ide u saborsku proceduru

U saborsku proceduru upućene su izmjene Zakona o gradnji, kojima se želi omogućiti pravodobni početak gradnje više kapitalnih građevina čija je izgradnja povezana s ugovorima koje je sklopila država i kojoj će se tako omogućiti ispunjenje obveza preuzetih tim ugovorima.

Izmjenama se želi poboljšati učinkovitost zakona, što će dovesti do olakšavanja izdavanja dozvola za građenje i uporabu građevina te samo građenje, a ublažit će se i obveze vlasnika zgrada vezane uz redovite preglede sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije zgrade, ističe ministar graditeljstva Lovro Kuščević,

Zakonom će se urediti novo razvrstavanje građevina s obzirom na zahtjevnost gradnje i to sa sadašnjih pet na tri skupine, uredit će se i dopuštena odstupanja u građenju svih građevina, omogućuju se projektantu glavnog projekta da tim projektom, ako je potrebno, odredi obvezu izvedbenog projekta, uređuje se i pitanje posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.

Također, proširuje se dokazivanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevine od interesa za državu i na zemljište u vlasništvu države te jedinica lokalne samouprave, a uređuje se i pitanje izdavanja privremene uporabne dozvole za građevine od interesa za državu ako nije formirana građevinska čestica.

Omogućuje se i evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole, uz zabilježbu da ona nije priložena, a uvodi se i obveza, po službenoj dužnosti, evidentiranja građevina za koje je izdana uporabna dozvola u katastru vodova.

Vlada je iz proračunske zalihe odobrila Institutu za razvoj i inovativnost mladih 431,5 tisuća kuna, odnosno iznos PDV-a za nabavu opreme u sklopu projekta BBC micro: bit – STEM revolucija u školama za nabavu robe ukupno vrijedne 250 tisuća američkih dolara.

Ministar znanost i obrazovanja Pavo Barišić ističe kako ovom odlukom Banski dvori pokazuju da prepoznaju važnost projekta BBC micro. "To je ujedno u skladu s potrebom unapređenja učenja i poučavanja u prirodoslovnom, matematičkom i tehničkom području i potrebom provođenja inovativnih tehnologija u nastavnom procesu. To je primjer dobre suradnje privatnog i državnog sektora u ostvarenju ideje koja učenicima daje nove mogućnosti učenja", rekao je Barišić te pohvalio angažman predsjednika Instituta Nenada Bakića.

Sjednica Vlade idući tjedan u Sisku

Budući da je trenutačno nepopunjeno mjesto predstavnika bošnjačke nacionalne manjine zbog smrti izabranog člana Savjeta, Vlada je uputila poziv udrugama bošnjačke nacionalne manjine i drugim organizacijama, vjerskim zajednicama, pravnim osobama i građanima pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine da predlože svog kandidata za imenovanje člana Savjeta za nacionalne manjine iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih i vjerskih djelatnika, pripadnika bošnjačke nacionalne manjine.

 Uredbom o ljetnom računanju vremena određeno je, pak, da ljetno računanje vremena počinje 26. ožujka u 2 sata pomicanjem za jedan sat unaprijed te se računa kao 3 sata, a završava 29. listopada u 3 sata pomicanjem za jedan sat unatrag te se računa kao 2 sata.

Odlučeno je i da će Hrvatska Čileu uputiti 20 tisuća američkih dolara pomoći za saniranje posljedica požara koji su pogodili tu zemlju.

Vlada će idući četvrtak sjednicu drugi put održati izvan Zagreba, nakon Vukovara ovog puta u Sisku, a premijer Andrej Plenković uputio je apel ministarstvima da u Vladu upute sve materijale o projektima vezanima uz sam grad i Sisačko-moslavačku županiju kako bi bili pripremljeni i spremni za sjednicu.

>> Evo koga je Vlada imenovala i smijenila iza zatvorenih vrata 

>> Ugrožava li Pelješki most glineno dno zbog kojeg bi morao na stupove više od zagrebačke katedrale?

Tijek sjednice:

10.57 – Završio je otvoreni dio sjednice Vlade

10.40 – Prihvaćen je prijedlog Ministarstva vanjskih i europskih poslova za pružanje humanitarne pomoći Republici Čile zbog katastrofalnih požara u iznosu od 20 tisuća dolara.

10.37 – Ministarstvo financija predlaže Vladi da se Institutu za razvoj i inovativnost mladih odobri sredstva za 2017. godinu u iznosi od 431.520 kuna u visini poreza na dodanu vrijednost za nabavu robe u vrijednosti 250 tisuća dolara ostvarenih od donacija u sklopu projekta BBC micro:bit STEM revolucije u školama – kazao je ministar Zdravko Marić.

Vlada je donijela rješenje o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu

10.23 – Vlada je konačni prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji prihvatila i poslala u Sabor.

10.18 – Vjerujem da je ovo za sve koje putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prema Dubrovniku, ohrabrujući signal. Riječ je o projektu od 420 milijuna eura. Nadamo se da ćemo ga i sufinancirati sredstvima Europske unije i realizirati u godinama koje su pred nama. Ovo je sve dio strategije prometnog razvoja Hrvatske – rekao je Plenković.

Prihvaćena je odluka o financiranju projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom.

10.12 – Davor Ivo Stier govorio je o prioritetima Vlade za djelovanje u institucijama EU tijekom malteškog predsjedanja Vijećem EU, a Vlada je prihvatila prijedlog zaključka.

10.10 – Plenković je najavio da će se idućeg tjedna sjednica Vlade održati u Sisku.

10.07 – Mislim da smo svi zadovoljnim zimskim ekonomskim prognozama Europske komisije. Činjenica da Komisija predviđa rast od 2,8 posto je jako dobra, a u 2017. procjenjuje se 3,1%, što je više od jesenske prognoze koja je bila 2,5% i to potvrđuje dobre trendove kao i procjene o padu nezaposlenosti – rekao je Plenković i dodao da Europska komisija prepoznaje aktivnosti u gospodarskoj fiskalnoj politici Vlade RH.

– Ovo je na tragu naših smjernica i to je sigurno poticaj da i dalje nastavimo s odgovornim vođenjem naše gospodarske i fiskalne politike – rekao je Plenković.

10.03 – Počela je sjednica, Vlada je prihvatila sve točke dnevnog reda

>> Evo koga je Vlada imenovala i smijenila iza zatvorenih vrata

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 44

MI
Mimizo
14:17 16.02.2017.

plenkoviću samo radi jer si ti premijer a oporba če uvijek biti protiv bitno je šta večina hrvatskog naroda misli a to pšokazuju sve ankete da si najpopularniji

Avatar nekakav
nekakav
12:48 16.02.2017.

najvažnija je ipak odluka da ćemo od 27. ožujka opet voziti normalno sa ugašenim svjetlima po danu. sve ostalo je čisto politikanstvo. što se tiče mosta, to nikad nije ni smjela biti politička tema, već jedan opći nacionalni konzensus, da se čitav državni teritorij poveže. kud bi japanci došli, ili norvežani, šveđani, da se ovako ponašaju?! i brojati neke novce, da su preveliki radi tog mosta je smiješno. kao, puno bi bolje bilo taj novac 'dati' sirotinji za kruh i mlijeko, pomoć.. pa od tog mosta će se živjeti bolje dugo dugo. a sirotinji da date svo zlato ovog svijeta, neće pomoći da ne bude više sirotinje. jer sirotinja je oduvijek tu bila, i ostat će. kome je u interesu da sirotinje ne bude? kad bolje pogledate, nikome. ona je tu radi svih nas. pogled na njih nas odmah otrijezni, i prestanemo se tolko buniti na male plaće, i odmah shvatimo da i ne živimo tolko loše, jer eto, ovi nemaju ništa. dobra je i političarima, i oni su biračko tijelo, pa ih se lako dobije na račun mrvica sa stola. dobra je i bogatašima, jer im je sredstvo pritiska na radnika. ma sirotinja je svima dobra.

RO
rojnik
18:16 16.02.2017.

Daju 20 tisuća eura za saniranje štete od požara Čileu? Al su se isprsili,to bi bilo primjereno dati pojedincu a ne državi.