Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti nalazi se na dnevnom redu današnje sjednice Vlade. Na sjednici će se govoriti i o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Republici Hrvatskoj te vezanom za potres.
Vlada će donijeti i dvije odluke o programima potpore zbog otežanih uvjeta poslovanja prouzročenih pandemijom COVID-19 i to za sektor peradarstva te za primarne poljoprivredne proizvođače u stočarstvu.
– Nažalost, pandemija ne jenjava. Želim još jednom izraziti suosjećanje obiteljima koje su najbliži napustili otkad traje pandemija – kazao je uvodno Andrej Plenković te naveo kako je u Hrvatskoj od početka pandemije preminulo više od 11 tisuća osoba.
Podsjetio je da su u proteklih tjedan dana od COVID-19 umrle 474 osobe, a njih 70 posto nije bio cijepljeno. Oni koji su umrli, iako su bili cijepljeni, imali su i druge bolesti i teško zdravstveno stanje.
– Poruka o tome da se treba cijepiti i dalje je najsnažnija poruka koju možemo u političkom i zdravstvenom smislu poslati – istaknuo je Plenković te se osvrnuo na ubojstvo žene u trgovini u Splitu.
– Želim se osvrnuti na strašan zločin u Splitu, koji zaslužuje najstrožu osudu i kaznu. Još jedan primjer nasilja nad ženama, ubojstvo na radnom mjestu. Mi smo do sada o zaštiti i sprječavanju nasilja u obitelji napravili iskorake, postrožili zakone. Nemamo preventivni mehanizam da spriječimo primitivce, divljake i kretene da rade ovakva najteža kaznena djela, ali možemo učiniti mnogo u pogledu strožih kazni – naveo je.
Ministar Tomo Medved kazao je, govoreći o potresu i situaciji na potresom pogođenom području, da se radi na pripremama za zimu.
– Osigurali smo privremeni smještaj za osobe koje nemaju adekvatne uvjete za zimu – kaže.
Ministar Vili Beroš osvrnuo se na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i izvijestio o padu broja novozaraženih u odnosu na prošli tjedan za 14,5 posto i blagom padu broja hospitaliziranih, iako je pritisak na bolnički sustav, kako navodi, i dalje velik. Naglasio je kako je od početka obveze COVID potvrda utvrđeno 7216 pozitivnih osoba.
– COVID potvrde spriječile su daljnju zarazu za više od 36 tisuća ljudi, što bi posljedično dovelo do oko 400 hospitaliziranih i 100 preminulih – kazao je.
– S obzirom na to da je detektirana nova varijanta koronavirusa s velikim brojem mutacija, države članice EU održale su izvanredni okrugli stol o integriranom političkom odgovoru na krizu. Budući da novi soj ima potencijal biti zarazniji, niz država donio je strože mjere – kazao je Davor Božinović i naveo kako je Stožer RH donio odluku kojom se ograničava dolazak za osobe koje su došle ili u posljednjih 14 dana boravile u zemljama u kojima je omikron prvotno otkriven.
Izmjenom Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti uvedene su novčane kazne u iznosu od 30.000 do 50.000 kuna za odgovorne osobe koje ne poštuju obvezu predočenja COVID potvrda u javnopravnim tijelima.
– Zakonskim se prijedlogom uvodi nova sigurnosna mjera koja se odnosi na obavezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore te se detaljnije razrađuje primjena navedene sigurnosne mjere prilikom ulaska u prostore javnopravnih tijela, kao i obaveza odgovornih osoba u javnopravnim tijelima da osiguraju njenu provedbu. U svrhu provedbe sigurnosne mjere dopunjuju se ovlasti sanitarnih inspektora Državnog inspektorata u izvršavanju nadzora nad provedbom nove sigurnosne mjere te se propisuje prekršajna kazna za odgovornu osobu ako ne osigura provođenje posebne sigurnosne mjere u iznosu od 30.000 do 50.000 kuna – kazao je Beroš.
Državni tajnik Ivo Milatić osvrnuo se na cijene benzina te ustvrdio kako je odluka o ograničavanju bila dobra.
– Da nismo ograničili cijene benzina, one bi bile znatno skuplje. Oko 20-30 lipa, negdje i do 50 lipa skuplje nego što su sada. Koliko vidim, slijede nas neke druge zemlje članice – kaže.
Na sjednici Vlade odobrena je i kupnja novog cjepiva proizvođača Valneva. – Hrvatska je naručila 536.978 doza ovog novog cjepiva. Financijska sredstva osiguravaju se financijskim planom HZZO-a – kaže Beroš.
Izmjene stečajnog zakona za prevenciju i lakše restrukturiranje
Vlada je u Sabor poslala prijedlog izmjena stečajnog zakona kojima želi djelovati preventivno na gospodarske subjekte kako bi izbjegli stečaj, a predložene su i izmjene Zakona o stečaju potrošača sa skraćenjem roka provjere ponašanja.
Vlada predlaže uspostavu sustava ranog upozoravanja koji će signalizirati dužnicima u financijskim problemima da je potrebno djelovati bez odgađanja kako bi se izbjegao stečaj te kako bi na vrijeme mogli pristupiti restrukturiranju. Upozorenja bi prema Vladinu prijedlogu slali Ministarstvo financija, Porezna uprava i revizori – izvijestio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Predlaže se i jednostavnije donošenje plana restrukturiranja. Konkretno, prilikom glasovanja o planu restrukturiranja kod vjerovnika koji do početka predstečajnog ročišta za glasovanje ne dostave obrazac za glasovanje ili dostave obrazac iz kojeg se ne može nedvojbeno utvrditi kako su glasovali, smatrat će se da su glasovali za plan restrukturiranja. To je drukčije od ranijeg uređenja prema kojem se pasivnost vjerovnika smatrala protivljenju prijedlogu plana restrukturiranja.
Vlada predlaže i uspostavu sustava za prikupljanje i praćenje podataka o stečaju, uz obradu dodatnog skupa statističkih podataka u vezi sa stečajem koji se odnose na prosječne troškove postupaka, postotak povrata osiguranih i neosiguranih tražbina, broj poduzetnika koji su nakon stečaja ponovno pokrenuli novo poduzeće i broj izgubljenih radnih mjesta u vezi stečajnih i predstečajnih postupaka. Te evidencije vodilo bi Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Vlada želi unaprijediti i pravni okvir za stečajne upravitelje i to uspostavom restriktivnijih ulaza u profesiju, pojačanim početnim i kontinuiranog stručnim usavršavanjem. Prema Vladinu prijedlogu, na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja može biti upisan onaj ili ona koji su upisani na listu najmanje sedam godina i koji su imenovani za stečajnog upravitelja u najmanje dva stečajna postupka, u kojima se stečajni dužnici mogu označiti kao srednji i veliki poduzetnici u smislu računovodstvenih propisa. Idući kriterij je da je stečajni upravitelj/upraviteljica uspješno dovršio najmanje dva stečajna postupka potvrdom stečajnog plana.
Vladinim prijedlogom poboljšava se i položaj radnika u stečajnom postupku jer će se, među ostalim, osigurati da stečajni upravitelj odnosno sud na vrijeme obavijeste HZZO o stečaju, a kako prava radnika iz zdravstvenog osiguranja ne bi bila dovedena u pitanje. Previđeno je stupanje Zakona na snagu 31. ožujka 2022. godine.
Vlada je u Sabor poslala i izmjene Zakona o stečaju potrošača, kojima predlaže skraćenje razdoblja provjere ponašanja za potrošače sa sadašnjih pet na na tri godine.
Mijenja se i razlog uskrate prava na oslobođenje od preostalih obveza, tako da se umjesto deset godina propisuje uvjet da potrošač u šest godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje postupka stečaja odnosno u posljednje tri godine (umjesto dosadašnjih pet godina) koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača, bude oslobođen od preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno. Time se ti rokovi usklađuju sa skraćenjem rokova za razdoblje provjere ponašanja za potrošače.
ZTD – osnivanje na daljinu, izmjena eskontne stope
Vlada predlaže i izmjene Zakona o trgovačkim društvima kojima omogućuje njihovo osnivanje na daljinu i to svih vrsta trgovačkih društava i podružnica, upis promjena podataka i dokumenata (doregistracija) za sva trgovačka društva i podružnice u sudski registar na daljinu sa i bez sudjelovanja javnog bilježnika. Onaj tko želi i dalje može sve obaviti fizički, putem papira i fizički kod javnog bilježnika.
Vlada predlaže i izmjenu propisa o diskvalificiranim direktorima trgovačkih društava, kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama te kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zlouporabe. U tu svrhu Ministarstvo pravosuđa i uprave će prema Vladinu prijedlogu ustrojiti i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave.
Izmjenama Zakona o trošarinama, Vlada uz ostalo predlaže oslobođenje od plaćanja trošarine na jako alkoholno piće proizvedeno iz voća pod uvjetom da ga je proizvela fizička osoba za vlastitu potrošnju ili potrošnju članova svoga kućanstva ili svojih gostiju – do 50 litara godišnje.
Konačni prijedlog Zakona o HGK poslan u drugo čitanje u Sabor
U drugo čitanje u Sabor upućen je konačni prijedlog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kojim se predviđa ukidanje članarine za više od 95 posto poduzetnika te transformacija Komore u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima.
Konačnim prijedlogom tog zakonom propisuje se primjena modela utvrđivanja članarine, prema kojem su članovi razvrstani u tri skupine, pri čemu će prva skupina biti oslobođena plaćanja članarine. Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od tri kriterija – ukupna aktivna im ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50. U drugu skupinu ulaze članovi koji prelaze dva od tri kriterija iz prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija – ukupna aktiva im ne prelazi 30 milijuna kuna, ukupni prihodi 60 milijuna, a broj zaposlenih 250. Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz druge skupine.
Članovi Komore iz prve skupine neće imati obvezu plaćanja članarine, ali će posebne usluge i proizvode HGK plaćati po cjeniku posebnih usluga i proizvoda. Članovi druge i treće skupine ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine.
Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom. Razvrstavanje članova u skupine obavlja se svake godine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća.
Prema postojećem Zakonu o HGK, većina članica, njih 96,7 posto, plaća članarinu u visini od 42 kune mjesečno, za što ima pravo na neograničeno korištenje većine usluga – baze podataka, pravne informacije, logističke, lobističke, marketinške usluge, traženje partnera na inozemnim tržištima, organizaciju poslovnih susreta, konzultantske usluge za projekte financiranja iz EU fondova te web portal Digitalna komora.
Po riječima državnog tajnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ive Milatića, prijedlogom konačnog zakona uređuju se pitanja statusa, ustrojstva, djelatnosti, definiranja tijela Hrvatske gospodarske komore, njihovog sastava, načina izbora, nadležnosti i odgovornosti, prava i obveza članova te definiranja izvora financiranja na način da se sredstva potrebna za rad Komore osiguravaju iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti, članarina, prihoda od imovine, prihoda od tržišnih aktivnosti te drugih prihoda.
– Uvođenje mogućnosti dobrovoljnog članstva za prvu skupinu članova, koja ujedno predstavlja najbrojnije članstvo, ima za cilj stimuliranje i modernizaciju komorskog sustava i ponudu novih usluga koje bi privukle novo članstvo i motiviralo "staro" za zadržavanje članstva – rekao je Milatić.
U obrazloženju zakonskog prijedloga navodi se i da je donošenje novog zakonskog okvira u funkciji povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore te njene transformacije u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima.
Poduzetnicima je potrebno osigurati što bolju i pravedniju poziciju, u svrhu čega treba izvršiti reformu postojećeg sustava kojim određeni dio članova nije zadovoljan jer obvezno članstvo uvjetovano plaćanjem članarina doživljavaju kao dodatni parafiskalni namet, ističe se u obrazloženju.
VIDEO Hit izjave predsjednika Milanovića: "Macron je garant došao s termosicom kod mene... ", "Ja ne mogu ići kao Česi na luftmadracu, kao prije 30 godina!"
Hvala "Velikom Izbavitelju" jer nam toliko pomaže u životima i toliko brine o nama! 🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣