Ljetu priliči da je toplo, ali ove godine s meteoroloških karata iskaču više nego što je uobičajeno crveni znakovi upozorenja koji označavaju vrlo visoke temperature koje su u pojedinim dijelovima Hrvatske, pogotovu u kontinentalnom dijelu, ovog ljeta bile iznad uobičajenog prosjeka.
Nekoliko rekordera
Koliko su ovakve temperature neuobičajene i koliko odskaču od prosjeka objasnio nam je glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
– Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji se objavljuju u programima HRT-a, srednja najviša dnevna temperatura zraka prvih devet dana kolovoza viša je od višegodišnjeg prosjeka, za razdoblje 1961.-1990. godina, u većini Hrvatske između 3 i 6C, a u kontinentalnoj Hrvatskoj ponegdje i do 8C, ovisno od mjesta do mjesta. Uspoređujući pak s posljednjih 30 godina to je odstupanje nešto manje, ali je i dalje prilično. Pritom su zabilježeni i neki rekordi, ne samo za kolovoz nego i uopće. Vakula nam je ispričao i kako se on nosi s valom vrućina: – Kojekako. Srećom, lakše podnosim vrućinu nego hladnoću. Pokušavam, koliko mi to poslovne i privatne aktivnosti dopuštaju, držati se hladovine i piti dosta tekućine, osobito obične vode.
Dodaje kako će se iznadprosječna toplina nastaviti i tijekom cijelog kolovoza ali je mala mogućnost da će se ponoviti dulji niz ovako vrućih dana. Dotok iznimno toplog zraka iz sjeverne Afrike i Sredozemlja krivac je za tako visoke temperature.
– No, ne smije se zaboraviti da to nije bilo samo ove i prošle godine, nego već dulji niz godina. Posljednjih desetak godina pripadaju u najtoplije otkako postoje službena mjerenja, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Globalno zatopljenje je neprijeporno – pojasnio je Vakula.
O tome se oglasila i Svjetska meteorološka organizacija, a stručnjaci DHMZ-a pokazali su stanje u RH iz kojeg je vidljivo da je, primjerice, 2011. bila iznimno sušna.
U četvrtak je u pojedinim gradovima u Hrvatskoj izmjerena rekordna temperatura, u Varaždinu je tako bilo 39,4 C, u Daruvaru 39,1 C, a čak i u Delnicama izmjereno je 34,2 C, kao nikada do sada. Knin je bio najtopliji s 40,8 C, ali je njegov rekord ostao i dalje 41,4 C, izmjeren 22. kolovoza 2000.
– Rekordi su padali i na kopnu i na moru, no oni najviši, iznad 40 C, još se drže. Najzanimljiviji mi je novi rekord najviše dnevne temperature zraka na najvišoj meteorološkoj postaji DHMZ-a, na Zavižanu, na 1594 metra nadmorske visine, gdje je 4. kolovoza ove godine izmjereno čak 28,2 C, što je za cijeli stupanj više od dosadašnjeg rekorda u kolovozu, te za 0,6 C više od apsolutnog rekorda izmjerenog 27. srpnja 1983. Ondje ne stoje opravdanja o porastu temperature zbog širenja grada, industrije i slično – kaže glavni meteorolog HTV-a. Pitamo ga za usporedbu današnjih temperatura u našoj metropoli s onima iz prošlosti.
– Zagrebački temperaturni rekordi, u smislu apsolutno najviše dnevne temperature, za sada su se održali. Prema podacima DHMZ-a, 5. srpnja 1950. godine na Griču je izmjereno 40,3 C a podaci postoje od 1881. godine, a u Maksimiru 40,4 C, podaci postoje od 1949. No, pali su neki rekordi za pojedine nadnevke, primjerice za 27., 28. i 29. srpnja, 3. i 4., te 7. i 8. kolovoza. Zbog toga je i srednja najviša temperatura zraka za razdoblje od 18. srpnja, kada je bio prvi vrući dan ovogodišnjeg srpnja, do 9. kolovoza, bila kao nikada do sada u povijesti mjerenja. Pritom samo tri dana nisu bila vruća – imali su najvišu temperaturu zraka malo nižu od 30 C, a čak ih je 9 bilo vrlo vrućih, s 35 C i više! Sličnih je pojava bilo i u mnogim drugim mjestima, osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj – otkriva Vakula.
Zahlađenje - uobičajena pojava
Hoće li i rujan biti iznimno vruć ili nas očekuje uobičajeno bablje ljeto?
– Najnovije dugoročne prognoze DHMZ-a daju diljem Hrvatske barem malo pozitivno odstupanje srednje rujanske temperature od prosjeka, što upućuje na to da bi moglo biti i vrućine, možda čak i toplinskog vala, ali vidno znatno blažeg od nedavnog. Dođe li do toga, uvjeren sam da će stručnjaci Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a na vrijeme o tome upozoriti i institucije i javnost – najavio je.
Iako je još prerano postavljati konkretne prognoze za buduće ljeto ali i sljedeća godišnja doba, Vakula kaže da ga ne bi iznenadilo da i sljedeća ljeta budu toplija od prosjeka iz razdoblja 1961.-1990. godine, što je standard Svjetske meteorološke organizacije, pa i od kasnijih razdoblja, primjerice 1981.-2010. godine prema kojem, kaže, mnogi sve češće vole uspoređivati aktualne meteorološke prilike i neprilike.
– Živimo u doba globalnog zatopljenja te sve žešćih i češćih vremenskih ekstrema, a to uključuje i iznadprosječno visoke temperature, ne samo tijekom ljeta – zaključuje HTV-ov meteorolog. Dodaje kako povremene oluje i iznenadni pljuskovi koji su donijeli privremeno osvježenje nisu neuobičajeni.
– Takvih pojava bilo je i prije, pa i u tjednu iza nas, a bit će ih i ubuduće. Velike pomoći tu nema. Valja nam se prilagoditi – poručio je Vakula.
>> Ništa od nevremena: Osvježenje stiglo, ali oluja zaobišla Zagreb