Šveđani plaćaju neke od najviših poreza u svijetu u zamjenu za opsežne vladine usluge, uključujući državnu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, kao i izdašnu novčanu pomoć onima koji ostanu bez posla. No, među gotovo 6000 ljudi čija je smrt povezana s koronavirusom, 2.694, ili više od 45 posto su oni koji žive u staračkim domovima. Upravo je ta činjenica dijelom priča o tome kako je Švedska tijekom desetljeća postupno, ali neumoljivo spuštala svoju slavnu izdašnu mrežu socijalne sigurnosti.
Od financijske krize u ranim 1990-ima Švedska je smanjila porez i smanjila vladine usluge. Odgovornost za brigu o starijim ljudima, koji većinom žive kod kuće, prepustila je lokalnim vlastima, a staračke domove otvarale su tvrtke koje ostvaruju profit. Uštedu su postigli oslanjajući se na privremene radnike koji obično nemaju formalnu izobrazbu iz medicine i njege starijih.
Medicinske sestre u staračkom domu Sabbatsbergsbyn u središtu Stockholma našlo se u nemogućoj situaciji tijekom epidemije.
Bila je sredina ožujka, a dio korisnika, od kojih je većina patila od demencije, već je pokazivao simptome Covid-19. Osoblje je moralo biti posvećeno pojedinim odjelima, dok je strogo izbjegavalo ulazak u druge kako bi se spriječio prijenos virusa. No kada je tim predstavio ovaj plan nadzornicima, oni su ga odbacili, pozivajući se na manjak osoblja, ispričala je jedna medicinska sestra, piše New York Times.
Dom je bio u vlasništvu i pod nadzorom najvećeg švedskog profitnog operatora staračkih domova Attendo, čije dionice trguju na burzi Nasdaq Stockholm. Prošle godine tvrtka je ostvarila prihod veći od 1,3 milijarde dolara.
Vikendom i tijekom noćne smjene medicinska sestra je često bila jedina na dužnosti. Ostalom osoblju nedostajalo je odgovarajuće zaštitne opreme, ispričali su svjedoci koji su željeli ostati anonimni zbog straha od otkaza. "Dobili su kartonske maske - 'onakve kakve nose soboslikari", rekla je sestra. Govorili su im da iste maske koriste nekoliko dana. Neki su od plastičnih mapa i vrpci sami napravili vizire.
"Način na koji smo morali raditi kosi se sa svim što smo učili vezano za suzbijanje bolesti. Osjećala sam sram, jer sam znala da smo širitelji virusa", rekla je sestra koja je željela ostati anonimna.
Radnici s najnižom plaćom - koji su plaćeni po satu i nemaju zaštitu ugovora - dolazili su na posao u smjenama, čak i nakon što su se razboljeli, jer bolovanje koje pokriva država ne im bilo dostatno da pokrije cijelu plaću, rekla je pomoćnica u njezi bolesnika.
"Ovo je podcijenjeni dio tržišta rada", rekla je Marta Szebehely, stručnjakinja za njegu starijih osoba sa Sveučilišta u Stockholmu. “Neki su zaposlenici u skrbništvu loše plaćeni, loše obučeni i imaju stvarno loše uvjete za zapošljavanje", dodala je.
Tijekom posljednja dva desetljeća Švedska je značajno smanjila svoj bolnički kapacitet. Tijekom najgoreg dijela pandemije osobama u staračkim domovima uskraćen je pristup bolnicama zbog straha da će doći do preopterećenja sustava.
Kad su stanovnici domova za starije počeli pokazivati simptome koronavirusa liječnici su morali prepisivati palijativnu skrb bez pregleda pacijenata ili analize krvi i urina, rekao je dr. Yngve Gustafson, profesor gerijatrije sa Sveučilišta Umea. Rekao je da je praksa značila aktivnu eutanaziju, što je u Švedskoj ilegalno.
Video: Capak: Ugostitelji traže rigoroznije provjere, bit će više kontrola i nadzora
"Kao liječnika sram me je što postoje liječnici koji nisu provodili individualnu procjenu prije nego što odluče treba li pacijent umrijeti", kazao je", dr. Gustafson.
U SAD-u oko 40 posto ukupne smrti od koronavirusa povezano je s staračkim domovima, prema bazi podataka New York Timesa. Prema podacima vlade, u Britaniji je Covid izravno utjecao na više od 15.000 smrtnih slučajeva u staračkim domovima. No, Švedsku je poharao koronavirus stopom smrtnosti koja je visoka gotovo kao u Velikoj Britaniji, SAD-u i Švedskoj, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Čini se da je jedan element znatno povećao rizik od zaraze, a to je odluka Švedske da izbjegne lockdown kao što je bilo u ostatku Europe. Iako je vlada preporučila socijalno distanciranje, a mnogi su ljudi radili od kuće, škole su bile otvorene, kao i trgovine, restorani i noćni klubovi. Nije bilo potrebno da ljudi nose maske.
"Zaraza se širila i bilo je teže spriječiti virus da prodre u domove za starije. Napravili smo grešku u početku, izgubili smo dragocjeno vrijeme", tvrdi epidemiolog Joacim Rocklov sa sveučilišta Umea.
Oni koji upravljaju privatnim staračkim domovima u Švedskoj tvrde da su korisnici domova najveće žrtve vladinog propusta da ograniči širenje virusa. Istrage švedskih medija zaključile su da su privatni starački domovi pretrpjeli niže stope smrtnosti od državnih.
Prema zakonu iz 1992. naglasak skrbi o starijim građanima u Švedskoj stavljen je na kućnu njegu, radije nego na odlazak u staračke domove. Ideja takve strategija je bila da bi starije osobe posljednje razdoblje života radije proveli u vlastitim domovima nego u institucionalnim okvirima. Jedan od razloga naravno bio je i proračunski imperativ.
Attendo je pak izvijestio da imaju dovoljno zaštitne opreme koja udovoljava švedskim smjernicama i više nego što su to imali državni starački domovi, ali nedovoljno za upravljanje pandemijom. Kad je tvrtka shvatila da joj treba više, suočila se s globalnim nedostatkom. "Trebalo je pet ili šest tjedana da oprema stigne iz Kine", rekao je Tivéus, izvršni direktor Attenda.
"Ono što je učinila ova pandemija pokazuje niz sistemskih pogrešaka koje su godinama prolazile ispod radara", rekao je Olle Lundberg, glavni tajnik Fortea, vijeća za zdravstvena istraživanja koje je dio švedskog Ministarstva zdravstva i socijalnih pitanja.
"Potpuno se oslanjamo na globalni proizvodni lanac i pravovremenu dostavu. Šprice koje su nam potrebne danas trebale bi biti isporučene ujutro. Nema sigurnosne rezerve. Sustav nam je vrlo ranjiv", dodao je.
Mia Grane nije bila svjesna sistemskih problema kada je u ljeto 2018. preselila svoje roditelje u dom Sabbatsbergsbyn. Majka joj je u mladosti bila olimpijska plivačica, a u starosti se borila s Alzheimerom. Otac je bio u invalidskim kolicima. Bilo joj je i blizu, 15 minuta vožnje biciklom. "Bilo je to savršeno mjesto. Osjećali su se kao kod kuće", kazala je Grane.
Pandemija se počela širiti. Mislila je ako virus uđe u dom, mnogi će umrijeti. Tjedan dana kasnije, u lokalnim je novinama pročitala da je istaknuti švedski glazbenik umro. Živio je u istom odjelu kao i njezini roditelji. Nazvala je dom i rečeno joj je da otac pati od simptoma prehlade. Test je pokazao da je obolio od Covid -19.
Grane je tražila osoblje da oca prebaci u bolnicu, no kazali su joj da to nije moguće. Staračkim domovima nedostaje napredne medicinske opreme poput respiratora, a bolnice su zapravo bile nedostupne stanovnicima staračkih domova.
"Znali smo da Švedska ima manje kreveta za intenzivnu njegu po stanovniku od Italije", rekao je dr. Michael Broomé, liječnik na intenzivnoj njezi u Stockholmu. "Morali smo dvaput razmisliti hoćemo li starije ljude staviti na respirator."
Otac gospođe Grane umro je 2. travnja. "Bio je potpuno sam", rekla je. Molila je osoblje da spasi njezinu majku. Tjedan dana kasnije umrla joj je i majka. "Za mene je jasno da su željeli uštedjeti troškove", rekla je Grane dodajući da je novac najvažniji.
Ah ti Šveđani. Neka se ugledaju na Hrvatiće. U Hrvatića nikoga nije sram za naše socijalne mjere.