Valentina Terješkova, prva žena u svemiru

Valentinu Terješkovu svijet pamti kao prvu ženu koja je letjela u svemir, no manje je poznato da je riječ i o do tada najmlađoj osobi te prvom civilu koji je Zemlju promatrao iz orbite. Do leta u Vostoku 6, trodnevne misije koja je započela 16. lipnja 1963., Terješkova se za sve u životu sama izborila. Rođena je 6. ožujka 1937., otac joj je poginuo 1939. u Zimskom ratu između SSSR-a i Finske, a sa 17 godina napustila je redovno školovanje kako bi radom u tekstilnoj tvornici u Jaroslavlu pomogla u uzdržavanju obitelji. Obrazovanje je nastavila dopisnim tečajevima, počela se baviti padobranstvom te je u svojoj tvornici 1959. osnovala padobranski klub.

Slijećući, upala u jezero

U travnju 1961. Jurij Gagarin poletio je u Vostoku 1 kao prvi čovjek u svemiru, a padobransko iskustvo Terješkove bilo je ključno za njen odabir prve žene koja će poletjeti u svemir, jer je let Vostokom predviđao slijetanje na kopno i iskakanje iz kapsule padobranom u donjim slojevima atmosfere.

Ispunjavala je sve uvjete - bila je mlađa od 30 godina, lakša od 70 kg, niža od 170 cm, pa je u veljači 1962. ušla u krug od pet kandidatkinja, iako nije bila visoko obrazovana. Nakratko je iskrsnulo pitanje ideološke neupitnosti njenog porijekla zbog oca koji se vodio kao nestao, a ne poginuo u akciji, što je otvorilo špekulacije da je možda dezertirao. No, to se sredilo te je sljedećih mjeseci Terješkova prošla teške treninge i učenje aeronautike. Na psihološkim ispitivanjima davala je nepopularne odgovore, primjerice, da od života želi sve što joj pruža, te bi teško bila izabrana od pet kandidatkinja da se nije svidjela Nikiti Hruščovu. Njen let u lipnju 1963. apsolutno je ušao u legendu, ali je sve do 2007. ostalo tajna da se u svemiru namučila jer je patila od svemirske bolesti (mučnine, umor i sl.), što je moglo biti posljedica greške pri položaju kapsule, te da je pri slijetanju upala u jezero.

Zemlju obišla 48 puta

Zemlju je obišla 48 puta, a po povratku, upitana kako joj SSSR može zahvaliti, zatražila je samo da joj se ocu podigne spomenik na mjestu gdje je poginuo. 1977. doktorirala je strojarstvo, bila je angažirana i politički u Vrhovnom Sovjetu te u CKKP-u do 1991. Od 1997. je u mirovini, a Rusija je i dalje slavi kao junakinju. Za njen 70. rođendan Vladimir Putin ju je pozvao u audijenciju te joj je tada rekao da njen let inspirira ponovni uzlet Rusije. Ona je tom prilikom otkrila da joj je najveća želja jednog dana letjeti na Mars - čak i kada bi znala da bi to bio let u samo jednom smjeru.