Vapaj ogorčenih stanara: Za pričuvu duguje 15 tisuća kuna i ne možemo mu ništa

Iako su upravitelji stambenih zgrada u Osijeku posljednjih godina usavršili postupak prisilne naplate dugovanja, i dalje u Osijeku postoje zgrade u kojima suvlasnici godinama ne plaćaju pričuvu i nitko im ništa ne može. Naravno, slične situacije postoje i u drugim mjestima širom Hrvatske. Skupini suvlasnika zbog dugova za pričuvu jednog od njih toliko je dozlogrdilo da su počeli razmišljati o tome da u znak protesta od sljedećeg mjeseca više nitko ne plaća pričuvu. Trenutačno dug za pričuvu jednog suvlasnika iznosi oko 15 tisuća kuna.

"Gospodin ne plaća pričuvu već godinama. Prema informacijama kojima raspolažemo na temelju izvješća upravitelja, trenutačno mu dug za pričuvu iznosi oko 15 tisuća kuna. On je u mirovini, dakle prihode ima, stan je u njegovu vlasništvu, znamo da mu stižu ovrhe, ali situacija se godinama ne mijenja. On pričuvu ne plaća! Toliko smo ogorčeni. Ne razumijemo kako mu to uspijeva?! Mogu se kladiti, kad bi bilo tko od nas pričuvu prestao plaćati, ovrha bi mu "sjela" drugi mjesec! Toliko nam je dosta cijele priče da razmišljamo i mi ostali o tome da prestanemo plaćati pričuvu, pa što bude!" kaže suvlasnik zgrade na Sjenjaku za Glas Slavonije.

Iz Zavoda za stanovanje, upravitelja ove zgrade, objasnili su što se točno događa u ovakvim slučajevima.

“U konkretnom slučaju i sličnim slučajevima Zavod uime i za račun suvlasnika redovito pokreće ovrhe na novčanim sredstvima dužnika. Postupci prisilne naplate tražbine provode se prema nalogu ovrhovoditelja (suvlasnika) na svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju posredstvom Fine kao jedinstvenog mjesta za provedbu ovrhe.

Preko Zavoda u Finu se dostavlja osnova za plaćanje, pripadajući zahtjev i dokaz o uplati predujma naknade za provedbu ovrhe. Zaprimljena osnova za plaćanje upisuje se u Očevidnik redoslijeda osnove za plaćanje, prema vremenu primitka te se izračunava ukupan iznos duga prema osnovi za plaćanje (glavnica, kamate i troškovi postupka). Fina daje nalog banci za zapljenu sredstava u iznosu obračunatog duga prema osnovi za plaćanje do prijenosa sredstava na račun ovrhovoditelja. Predmet ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se prema zakonu može provesti ovrha radi namirenja tražbine – imovina ovršenika (novac, pokretnine, vrijednosni papiri i drugo), kao i neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo. Izbor je predmeta ovrhe na ovrhovoditelju. 

Predmet ovrhe ne može biti nekretnina ako glavnica ne prelazi iznos od 20.000 tisuća kuna, osim u iznimnim slučajevima, te postoji, naravno, mogućnost da se i tako naplati tražbina, što se izbjegava maksimalno ako postoji drukčija mogućnost da se potraživanje naplati”, objašnjavaju iz Zavoda za stanovanje.