Što biste rekli tko je glavna zvijezda Svjetskog prvenstva u Rusiji? Da vam pomognemo, nije ni Modrić, ni Ronaldo, pa ni Messi, nema ni favorita iz sjene koji trče na terenu svakih nekoliko dana. Nije to ni Putin, ni bilo koja od navijačica, nije ni lopta, ni nova Adidasova kopačka. Najveća je zvijezda VAR, odnosno Video Assistance Referee. On je novitet na najvećem karnevalu nogometa, kontroverzan je i može donijeti odlučujuću prednost na utakmici.
Nije riječ o ljudskom biću, nego o tehnologiji u ljudskim rukama. Dugo je trebalo Fifi, vrhovnom svjetskom nogometnom tijelu, da se odluči na njegovo uvođenje. Nekako je toliko trebalo i da se uvede i Goal Line tehnologija. Uvijek je to prekasno jer uvijek će se neke nacije, poput ovih dana Engleza, prisjećati te neke večeri na jednom od prvenstava kada ih je nepriznati gol stajao prolaza dalje, možda i do kraja.
>> Pogledajte Večernji pressing s Marijem Stanićem
Jer, upravo ovog tjedna, točnije 27. lipnja prije osam godina na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi, Njemačka je u utakmici osmine finala svladala Englesku nanijevši Gordom Albionu najveći poraz na završnim turnirima svjetskih prvenstava, 4-1. No, u 39. minuti, pri rezultatu 2-1 za Njemačku, suci ne vide da je Lampardova bomba koja se odbila od prečke završila debelo iza linije da bi se odbila natrag u polje.
Bilo bi barem 4-2, bio bi to isti rezultat kao s Urugvajem 1954. godine pa bi sramota bila nešto manja. Ovako, ostaje taj gorak okus teškog poraza. Jer nije bilo Goal Line tehnologije. To je ta razlika koju takvi noviteti donose, ostavljaju vas na pristojnoj strani poraza ili slavnijoj strani pobjede, ili vas guraju dalje u depresiju i tugu najvećeg poraza.
Ne bi se nitko začudio da je Brazil protiv Kostarike ostvario samo bod, pogotovo bi bilo “neka im” nakon što je Brazilu poništen penal dosuđen nad Neymarom. Sudac je, naime, poslušao signal s linije i otišao do ekrana zaključivši kako nikakvog jedanaesterca nije bilo.
>> Ovako se slavio trijumf vatrenih na Dancima na jednoj svadbi u Posušju
Morao je čekati Brazil do kasno u sudačkoj nadoknadi kako bi konačno zabio. I nije nogomet prva igra koja je doživjela primjenu nečega poput Video Assistant Refereeja. Instant Replay uobičajen je u američkom nogometu i NBA košarci, po prilagođenim pravilima.
Primjena tehnologije u sportu ne svodi se tek na korigiranje spornih sudačkih odluka ili na razjašnjenje nejasnih situacija. Malo pomalo, tehnologija je ušla u sport tako da u njemu ostane. Ivan Ilečić rijetka je pojava u nas, tehnološki je inovator u sportu, u njegovu aplikaciju IntelStats koja služi detaljnom praćenju učinka nogometaša na terenu uložio je novac čak i Ivan Rakitić.
– U svakom slučaju primjena Video Assistant Refereeja dobra je stvar, nema uopće diskusije je to potrebno ili nije. I statistički podaci pokazuju da je sustav puno više situacija riješio na pozitivan nego na negativan način, odnosno da nije griješio u prevelikom omjeru, a i većina je ekipa zadovoljna njegovom primjenom. Ono što se u primjeni mora poboljšati jest koordinacija jer opet na kraju sudac ima pravo odlučiti sam hoće li koristiti VAR ili ne. S obzirom na to da se sa sucem na terenu komunicira slušalicama, onda se u spornim situacijama glavnom sucu može iz VAR sobe dati do znanja da je nešto upitno, no on to i ne mora uvažiti. Tako je bilo u slučaju Ronalda kada sudac nije uvažio takav naputak, dakle Fifa je ostavila sucu dovoljno velike ovlasti, možda ipak prevelike. Mislim i da su navijači puno sretniji i zadovoljniji, nije do sada bilo nekih ozbiljnijih situacija osim s Argentinom i Nigerijom – kaže Ilečić.
Trener je i znanstvenik
Ono što se na prvu čini jest da je bojazan kako će VAR remetiti igru gotovo kao što to čine različite pauze u američkom nogometu i košarci opravdana. Nogomet je igra koja se nastoji igrati neprekinuto u dva puta po 45 minuta, što je zapravo između 39 i 60 minuta aktivne igre, ovisno o samom tempu, tako da 30 ili 90 sekundi potrošenih na VAR nije neki gubitak vremena. Vidjeli smo da su pauze zbog provjere dojave Video Assistant Refereeja nešto dulje, jesu li dovoljno duge da oduzmu moment u utakmici nekoj od suprotstavljenih momčadi?
– Nisu, jer su za uvođenje tehnologije organizirani i seminari gdje je sucima jasno objašnjeno kada se VAR koristi, a kada ne. Pa smo vidjeli da se u nekim utakmicama nije koristio uopće. K tome, kada zbrojimo sekunde, također vidimo da provjera putem VAR-a ne oduzima baš toliko vremena, kao da je netko dobio žuti karton ili je liječnička služba ušla u teren, ne toliko da bi pao tempo utakmice – govori Ivan Ilečić.
Uz Goal Line ili Hawk Eye, kako se ta tehnologija zove u američkom nogometu ili tenisu, Virtual Assistant Referee možemo slobodno svrstati kao još jednog suca u nogometu. Gledatelju sasvim sigurno puno znače i tehnologije koje su došle praktički generičkim putem.
>> Pogledajte što novinari Večernjeg lista kažu o našem sljedećem suparniku - Rusiji
Za većinu događaja danas više ne morate stajati u redu i čekati da biste kupili kartu, to možete učiniti online preko nekog od servisa koji je sasvim sigurno angažirao organizator događaja. Također, društvene su mreže donijele sasvim novu komponentu u praćenju nogometne utakmice, a to je komentiranje u realnom vremenu.
Do pojave društvenih mreža nikad se fan nije mogao na ovakav način integrirati s događajem, razmjenjivati dojmove o posljednjem potezu ili o sudačkoj odluci. Međutim, segment u kojem je tehnologija donijela ključan pomak je priprema sportaša i analiza njihova učinka, sada već i u stvarnom vremenu, upravo kako to radi aplikacija IntelStats Ivana Ilečića.
– Riječ je o statističkoj videoanalizi koja se radi parametrima koji i te kako pomažu u bilo kakvoj pripremi utakmice, ali i u poluvremenu, a onda i u pripremi za neku buduću utakmicu. Fifa i Uefa dopustile su da se na utakmicama nose slušalice što može pomoći trenerima u taktici, u donošenju odluka za vrijeme utakmice kada oni mogu imati svoje analitičare koji sa strane odrađuju neki dio posla koji im je unaprijed određen. Taj je dio tehnologije u utakmicama sve bitniji, pogotovo kad je riječ o turnirskim natjecanjima poput Svjetskog prvenstva. Pomoć se odnosi na situacije koje je teže vidjeti golim okom. No, ta tehnologija može utakmicu odvesti i u drugom smjeru – objašnjava tvorac aplikacije IntelStats tumačeći kako je moderan trener u današnjem vremenu onaj koji zna sve te parametre protumačiti i iskoristiti na pravi način.
– Stvar je u tome da danas statistika u nogometu ne znači podatak o tome koliko je netko imao točnih dodavanja ili koliko je napravio sprintova, nego su to parametri koji daju saznanje o tome kakvi su to bili sprintovi i tko je bio protivnik u suparničkoj momčadi – kaže Ilečić. K tome, primjenu takvih tehnologija treba znati i prenijeti na igrača. On sugestiju koja se temelji na tehnologiji može ili ne mora prihvatiti.
– Tu već ima i psihologije jer trener treba znati na koji će način pristupiti igraču i plasirati mu sugestiju na temelju koje bi trebao korigirati. Kada je riječ o ozbiljnijim momčadima, tada će trener imati neku grupu ljudi koja će to raditi umjesto njega, no opet je na njemu da napravi pravu selekciju i za taj dio. Dakle, opet je ljudski čimbenik taj koji odlučuje – upućuje nas Ilečić objašnjavajući kako često biva da trener dolazi u jedan sređen sustav koji funkcionira na takvim osnovama, ali ne uočava da nagle promjene donose rezultat suprotan očekivanjima.
Kada se vizije trenera ne poklapaju s postavljenim sustavom koji funkcionira dulje vrijeme, rezultat može izostati bez obzira na tehnološku pomoć, jer je očito da se tehnologija tu ne primjenjuje na adekvatan način. Ono gdje je tehnologija ovakvim rješenjima najviše dala sportu, fizička je priprema. Primjenom tehnoloških rješenja postiglo se da pojedinac u ekipi ili u samostalnom sportu ispravnim korištenjem može doseći od 15 do 20 posto bolji rezultat.
– Igrači se već u 14. ili 15. godini odabiru po tome hoće li moći izdržati fizičke napore koji ih čekaju. To bi bio Dortmund s Jurgenom Kloppom koji je imao tu viziju pri dovođenju igrača, a više talijanskih klubova primjenjuju to već 15-ak godina. Ako igrač ne zadovoljava taj kriterij, onda nijedan drugi kriterij jednostavno ne vrijedi – govori Ilečić. Ono gdje moderna znanost i tehnologija zalaze u sport tako da bi mogli prijeći granicu moralnosti jest genetika. Danas se analize genoma kod sportaša primjenjuju u prevenciji ozljeda ili čak jačanju slabijih strana. Vidjeli smo već i odijela opremljena senzorima na Zimskim olimpijskim igrama, različite nosive gadgete koji mjere različite parametre kad je riječ o sportašima. Čeka se viša razina.
Teren nije prirodan
– Englezi već dulji niz godina rade istraživanja tipa koliko se njihovih igrača ozljeđivalo uz podatke koji su im dijelovi tijela najčešće bili ozlijeđeni. Ali, onda ponovno dolazi u opću sliku gdje je, odnosno na kakvom je terenu igrač trenirao dok se razvijao, pa i kakvu je obuću nosio u tom stadiju i slično. Tijelo, naime, “pamti” i igrač u svoj novi klub dolazi sa “sjećanjem” koje uključuje kako je on ranije trenirao, o kakvom je treningu bila riječ, na kakvoj je dijeti bio, što je također izuzetno bitno – govori Ilečić. Tehnologija se danas odnosi i na druge stvari. Znamo da svako Svjetsko prvenstvo dobiva svoju loptu, velike globalne korporacije plasiraju nove dresove i obuću, a ovo je prvi SP na kojem će se finale igrati na terenu koji nije u cijelosti prirodan.
– Zapravo je riječ o promilima. Kada je netko vrhunski igrač, poput Modrića, tada nema puno veze s kakvom loptom igra. I tu se uglavnom najviše i griješi u sportskim korporacijama koje su ujedno i tehnološke. Njihove se lopte ili drugi proizvodi ne testiraju na vrhunskim igračima, već se to radi na nižim kategorijama. Vrhunski igrač osjetit će nakon nekoliko dodavanja ili udaraca kako mu lopta leži i otklonit će taj problem prirodnim putem. Rijetki su slučajevi da se takvi igrači ne snađu. Ono što je bitnije u tehnološkom smislu jest prehrana. Tu znanost donosi znatnu prednost jer je doista moguće bitno utjecati na spremu ili ozljeđivanje igrača. Dembele se u Barceloni ozljeđivao stalno, sve dok nisu analizom njegove prehrane otkrili da je u mladosti konzumirao hranu iz restorana brze prehrane. Promijenili su mu režim prehrane i on se više nije ozljeđivao – kaže Ilečić.
Tehnologija, kaže, ne pobjeđuje u sportskom nadmetanju, no njezino pravilno korištenje može znatno povećati šanse da se pobjeda dogodi.
>> Pogledajte Večernji pressing s Darijem Šimićem
Var je glupost. Na nekoga se primjenjuje a na nekoga ne. Tako nema svrhe.