Varga: Prijete mi jer sam krenuo u reviziju javne nabave

U manje od tri mjeseca mandata ministar zdravlja, prim. Siniša Varga dr. med., javno je napadan više puta, a entuzijastično najavljene projekte zamijenili su napisi o njegovu sukobu interesa, obračunavanju sa bivšim ministrom Rajkom Ostojićem i nastavku kolapsa zdravstvenog sustava. Sve to ministar Varga smatra orkestriranim linčom jer je najavio reforme najbolnijih i financijski najosjetljivijih točaka zdravstvenog sustava, zbog čega prima i prijetnje. Sa revizijom nastavlja dalje, baš kao i sa ostalim planovima - ukida avansno plaćanje bolnicama od iduće godine, ravnatelji više neće moći raditi i s pacijentima, do 2016. godine 40 posto bolnica neće stvarati minus, javno će objaviti popis najuspješnijih, a liječnike očekuje i njihova top lista najvrednijih jer je Varga od svog dolaska mjerio učinkovitost svakog liječnika zaposlenog u javnom zdravstvu. Razgovarali smo u trenutku kad je stigao nalaz inspekcije koji zbog asistiranja spremačice pri operaciji sugerira smjenu ravnatelja bjelovarske bolnice, ustanove u kojoj je zbog nepravilnosti poništena prva javna nabava medicinske opreme.

Zašto ste krenuli u reviziju javne nabave i koji je trenutno njezin rezultat?

- Snosim fiskalnu odgovornost za poslovanje Ministarstva, za sve gdje stavim svoj potpis i trošim državni novac ja sam osobno odgovoran. Od 18 postupaka javne nabave dosad su tri obustavljena. Reviziju sam pokrenuo sukladno svojim ovlastima i apsolutno demantiram ikakve obračune s bivšim ministrom, između nas nije bilo i nema nikakvih trzavica.

Pokretanjem revizije krenule su i vaše afere poput financiranja kongresa u organizaciji udruge koju ste osnovali, povezujete li to?

- Očito sam se krivim ljudima zamjerio. Kad se radi o velikim dobavljačima odbio sam sastanak jedan na jedan sa bilo kim. Zatim sam počeo dobivati indirektne prijetnje da se okanim javne nabave. Ipak sam ustrajao i nastavio, a onda je krenula hajka i naručeni tekstovi protiv mene.

Kad kažete da vam se prijeti, jeste to prijavili i bojite li se?

- Ne, jer mi to nije prvi put. Primao sam prijetnje i 2003. kao pomoćnik ministra. S obzirom da znam o kojim se akterima radi, znam da su to kukavice.

Spomenuli ste velike dobavljače – što je sa pravilnikom o maržama na lijekove koje su vašim prijedlogom smanjene, a potom vraćene na staro?

- Nisam dirao taj Pravilnik, no pojedine odredbe će biti primijenjene, ali na pametniji način, o čemu još ne bih konkretno govorio.

Kad neki liječnik ima bruto plaću od 18 tisuća kuna, očekujemo da odradi barem toliko zdravstvenih usluga

No, ima još puno načina da se sustav popravi. Sjajan primjer za to je 'cash pooling', objedinjeno vođenje računa bolnica, čijom primjenom omogućavamo uštede od 300 milijuna kuna godišnje. To nije nikakva revolucija, ali je početak uvođenja zdrave ekonomske logike u sustav. I tu je bilo otpora unutar sustava i to je nešto što mi nikada neće biti jasno - projekt kojim dobivaju svi, a od novca koji imamo više nam ostaje za pacijente i za zdravstvene radnike. Tko uopće ima pravo protiviti se nečem takvom?

Od vas mnogo očekuju i liječnici koji se žale na svoj društveni položaj i najavljuju odlazak u inozemstvo, kako to namjeravate spriječiti?

- Kontaktirali smo lokalnu upravu i samoupravu da vidimo koliko na raspolaganju imaju slobodnih stanova. Odaziv je bio ispod svih očekivanja. Od 21 županije odgovorilo nam je samo njih devet sa dopisom da nemaju slobodnih stanova. Zamolili smo poslovne banke da nam dostave ponude za povoljno stambeno kreditiranje liječnika. Taj ćemo projekt ponuditi i sestrinskoj komori iako je njihov sindikat to s gnušanjem odbio. Ove godine je bilo preko 700 specijalizacija, većina u posljednja dva mjeseca. U tijeku je i odobravanje subspecijalizacija, a raspisan je i javni natječaj za plaćeni staž. Radimo reformu jedne agencije gdje ćemo objediniti sve poslove vezane za planiranje i razvoj ljudske resurse. Problem je što se netransparentno napreduje u struci. Jedino napredovanje liječnika je ako postane šef odjela, klinike..., a mi hoćemo da se točno zna što znači biti specijalizant, specijalist, primarijus itd. te da je to drugačije vrednovano i opisano u zakonu. Zato ćemo mijenjati koeficijente za plaće i planirati razvoj karijere ponaosob svakog liječnika na transparentan način.

Procjenjivali ste posljednja tri mjeseca učinak svakog liječnika u sustavu, što kažu rezultati?

- Kad neki liječnik ima bruto plaću od 18 tisuća kuna, očekujemo da odradi barem toliko zdravstvenih usluga. No, imamo doktora koji to ne dosežu, a neki gotovo ništa ne zarađuju za svoje zdravstvene ustanove, a sve to ćemo objaviti na zatvorenom portalu. S druge strane imamo i one koji zarađuju puno više. Ali znamo da i tu postoji nekakvih diskrepancija poput one da administratori upisuju više bodova samo šefovima, čak i po 40 puta više. To ćemo riješiti u legislativi izmjenama zakona kojima ćemo takvo ponašanje tretirati kao lažiranje medicinske dokumentacije. Jedna od stvari koja je izrazito važna je poruka da ih gledamo. Čim to znaju, automatski korigiraju svoj rad.

Gledate i šefove bolnica kojima slijedi velika promjena - plaćanje po učinku?

- Pokušavamo razdvojiti funkciju liječnika od rukovoditelja. Idemo u smjeru da liječnik dok je ravnatelj neće raditi s pacijentima. Mjesto ravnatelja, šefa odjela i odsjeka regulirat ćemo menadžerskim ugovorom u koji bi se ugradili bonusi i malusi ovisno o uspješnosti. Ravnatelji će se odlučiti žele li se baviti liječničkim poslom ili voditi ustanovu. Izlaskom HZZO-a iz riznice ukinut ćemo avansno plaćanje i bolnice će dobivati novac po obavljenoj usluzi. Uvodimo i rok od 60 dana za plaćanje lijekova. Sve će to skratiti liste čekanja na čemu radi HZZO čiji ljudi svaki dan zovu i kod konkretnog doktora provjeravaju zašto se kod njega neki pregled dugo čeka, zovu ravnatelje, ali i pacijente. Primjer, u Rijeci, Karlovcu i mnogim drugim bolnicama djeca sada čekaju ne dulje od 90 dana, onkološki pacijenti ne čekaju duže od mjesec dana. Na tome radimo i dalje, a potrebna je i edukacija ljudi u sustavu jer je u listama čekanja dosta veliki problem krivog bilježenja – umjesto redovnog kontrolnog pregleda upisuje se prvi pregled i slično.

Na sve ove najave možete očekivati reakciju struke, u kojoj su fazi sindikalni pregovori?

- U tijeku je prijedlog prema sindikatima da se pregovori nastave. Nastojim razlikovati reguliranu odnosno visoku stručnu spremu od neregulirane profesije na razini EU. U Hrvatskoj je značajan broj zdravstvenih radnika srednje stručne spreme i dosta je nemedicinskog osoblja, a ja hoću da se struka profesionalizira, odnosno da se bolje i transparentnije utvrde kriteriji profesionalnog i statusnog napredovanja, po uzoru na pozitivne primjere iz Europe.

Profesionalne struke su profesionalne struke i one trebaju biti regulirane zakonom kao u ostatku Europe. Pogledajte bjelovarski slučaj – vrlo dugo smo slušali u Hrvatskoj kako su spremačice iznimno jako specijalizirane i sastavni dio zdravstvenog tima i iz tog razloga one ne mogu biti drugačijeg statusa nego kao zaposlenice bolnice. A sad s ovim slučajem vidimo da to baš i nije tako.

Uvodite li vi to outsourcing?

- Kako će se tehnički izvoditi taj posao je manje bitno. Ključno je da se konačno mora znati kako se u Hrvatskoj moraju održavati bolnice. Organizacijski i standardi kvalitete su ključni i to ćemo definirati.

Spomenuli ste bjelovarski slučaj spremačice koja je sudjelovala u operaciji. Javnost vas poistovjećuje s takvim devijacijama u zdravstvu, kako rješavate pojedinačne pritužbe i zaposlenika i pacijenata?

- U Ministarstvu trenutno ima oko četiri tisuće prigovora i baš iz razloga da se građani ne dopisuju s državnom administracijom želja je to riješiti kroz instituciju ombudsmana za pacijente. Oformljena je radna skupina stručnjaka za medicinsko pravo i oni su dali okvirne prijedloge koje moramo doraditi. U međuvremenu smo odradili i sastanak s pučkom pravobraniteljicom koja pokazuje volju za proširenje svojeg djelovanja.

Što je sa masterplanom?

- Stručnjaci rade svoje komentare i uskoro kreće na Vladu. Strateške odrednice se usvajaju u saborskoj proceduri, a tablični dio koji iskazuje broj kreveta se odvaja na registar koji će se lako mijenjati ovisno o potrebama, epidemiološkoj situaciji.

Dosta je planova, a svi uglavnom ovise o proračunu te što možete napraviti u preostalih godinu dana?

- Ja računam da imam pet godina. Ove je godine minus dosta manji nego 2013., a cilj je da ga nema do 2017. Izlazak iz riznice je najvažniji za osiguranje sredstava kako su zakonski predviđena. Uskraćeno nam je 2,5 milijarde kuna doprinosa od vulnerabilnih skupina koje ih ne plaćaju. Kad se taj novac uplati to je oko 21 milijardu kuna. Imamo sustav koji nimalo troši, a još uvijek generira gubitak jer zakon garantira dostupnost zdravstvene zaštite. Naša uloga je liječiti pacijente i imati održivi zdravstveni sustav. Imam zadatak mijenjati stare navike zdravstvenih radnika, pacijenata, administracije i to preko noći ne ide. Maksimalno se ulažem na poboljšanje sustava ma koliko se on tome opirao.

>>Hitno u provjeru je li Varga zbog kongresa liječnika u sukobu interesa